ODRŽIVI TEKSTIL

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu sudjelovala je u plenarnoj raspravi o strategiji Europske unije za održivi tekstil

Sunčana Glavak

Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ/EPP) te članica Odbora za okoliš (ENVI), sudjelovala je u plenarnoj raspravi o strategiji Europske unije za održivi tekstil.

Riječ je o rezoluciji kojoj je cilj osigurati održivi oporavak i razvoj tekstilne industrije nakon krize bolesti COVID-19, a raspravljalo se i o pitanju štetnosti za okoliš, radnim pravima, održivim tekstilima, popravku i ponovnom korištenju tekstilnih proizvoda, kao i primjeni principa kružnog gospodarstva u smislu jačanja konkurentnosti europske tekstilne industrije.

Glavak je, primjerice, ukazala na problem neusklađenosti potrošnje i potreba europskih građana za tekstilom: Europljani godišnje kupuju oko 26 kilograma tekstila, oko 11 kilograma završi u otpadu, dok se na godišnjoj razini gotovo 90 posto tekstila u Europi spaljuje ili uništava.

"Investicijama u istraživanje i razvoj održivih tekstila možemo pomoći sektoru da jača svoju konkurentnost, a istovremeno doprinese ekološkim ciljevima Europske unije primjenom principa kružnog gospodarstva na proizvodnju, potrošnju, gospodarenje otpadom i sekundarnim sirovinama", istaknula je Glavak. Istodobno je podsjetila da je građane potrebno osvješćivati o ulozi koju tekstilna industrija ima u ostvarenju klimatskih ciljeva Unije.

Glavak prijedlog rezolucije smatra dobrim i usmjerenim na održivi razvoj, no naglasila je potrebu za snažnijim uključivanjem i pružanjem financijske podrške novim smjerovima u održivoj modi. Izdvojila je primjerice koncept virtualne odjeće. Ukazala je isto tako i na problem radnih prava zaposlenih u ovom sektoru, pogotovo onih koji dolaze iz trećih zemalja, te pozvala je na jaču zastupljenost radničkih prava u vanjskotrgovinskim ugovorima. Podsjetimo, potrošnja tekstila u Europi u prosjeku ima četvrti najveći učinak na okoliš i klimu, nakon konzumacije hrane, stanovanja i mobilnosti, zaključeno je u nedavnom izvješću Europske agencije za okoliš. Izvješće je objavljeno u jeku iščekivanja spomenute strategije EU za održive i kružne tekstile.

U tom izvješću se navodi kako je, u usporedbi s drugim potrošačkim kategorijama, tekstil u 2020. godini uzrokovao treći najveći pritisak na korištenje vode i zemlje te peti najveći pritisak na korištenje sirovina i emisiju stakleničkih plinova. U prosjeku, po glavi stanovnika EU konzumacija tekstila zahtijevala je devet kubičnih metara vode, 400 metara četvornih zemlje, 391 kilogram sirovine te je uzrokovala karbonski otisak od oko 270 kilograma. Velik dio spomenute upotrebe resursa i emisija dogodio se izvan same Europe.

Isto tako, Europska komisija je u ožujku 2020. donijela novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, koji obuhvaća Strategiju EU-a za tekstil.

U veljači 2021. godine Europski parlament glasao je o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine. Među dodatnim mjerama bila su i stroža pravila o recikliranju i obvezujući ciljevi za upotrebu i potrošnju materijala. Zastupnici su, navodi se, tražili i nove mjere protiv gubitka mikrovlakana i strože standarde o korištenju vode. Novom strategijom nastoji se riješiti problem brze mode i pružiti smjernice za postizanje visoke razine odvojenog prikupljanja tekstilnog otpada. Prema Direktivi o otpadu, koju je Europski parlament usvojio 2018. godine, države članice do 2025. godine moraju odvojeno prikupljati tekstil.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. travanj 2024 11:26