Odjeća, obuća i s njima povezani modni trendovi neizostavan su dio naše svakodnevice. Svi se želimo osjećati lijepo, sređeno ili se počastiti s nekim novim funkcionalnim ili trendi komadom.

Kupovina dotičnog proizvoda, naravno, ovisi o nizu faktora, no poanta je iduća: svaki puta kada kupujemo "glasamo", među ostalim i o potencijalnim posljedicama po okoliš.

Ovo su osnovne informacije koje morate znati o tekstilu, preuzete iz materijala i infografika Europskog parlamenta.

Koji je utjecaj tekstila na okoliš?

Tekstilni proizvodi - odjeća, obuća i tekstil za kućanstvo - utječu na onečišćenje voda, emisiju stakleničkih plinova i sve intenzivnije gomilanje smeća. Problem je prvenstveno u brzoj modi koja dovodi do povećanja količine proizvedene i bačene odjeće.

Koliko vode se potroši za proizvodnju jedne majice kratkih rukava?

Procjene govore da je za proizvodnju jedne majice kratkih rukava potrebno čak 2700 litara vode (to je količina pitke vode koju jedna osoba popije u dvije i pol godine).

Kako tekstil utječe na zagađenje vode?

Bojanje i obrada tekstila odgovorni su, prema procjenama, za 20 posto globalnog onečišćenja vode, dok se pranjem sintetike u mora i oceane godišnje ispusti oko 0,5 milijuna tona mikrovlakana (što je 35 posto primarne mikroplastike koja se ispušta u okoliš). Naime, tijekom samo jednog pranja odjeće u perilici rublja ispušta se 700 tisuća mikroplastičnih vlakana.

Kako su povezani tekstil i staklenički plinovi?

Modna industrija odgovorna je za 10 posto globalnih emisija ugljika (prema procjenama, više od međunarodnih letova i pomorskog prometa zajedno).

Što je s tekstilnim otpadom?

Zahvaljujući naglom padu cijene odjeće količina kupljene odjeće u EU povećala se od 1996. godine za 40 posto po osobi. Europski građani godišnje troše gotovo 26 kilograma, a bace 11 kilograma tekstila (a 87 posto te rabljene odjeće se spaljuje ili završi na smetlištu).

Čemu teže Europska unija i Hrvatska kao njezina članica?

Europska unija teži prelasku na tzv. kružno gospodarstvo. S tim je ciljem Europska komisija u ožujku 2020. godine donijela novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, u sklopu kojeg je i Strategija za tekstil. Ovog je mjeseca Europski parlament zatražio stroža pravila o recikliranju te uvođenje obvezujućih ciljeva za upotrebu i potrošnju materijala do 2030. godine. Među zahtjevima su i nove mjere protiv gubitka mikrovlakana i stroži standardi o korištenju vode.

Isto tako, Europski parlament je 2018. godine donio Direktivu o otpadu prema kojoj države članice moraju odvojeno prikupljati tekstil.