Prema novoj procjeni, svi koraljni grebeni u zapadnom Indijskom oceanu izloženi su velikom riziku od urušavanja u sljedećih 50 godina zbog globalnog zagrijavanja i prekomjernog ribolova.
Od Sejšela do regije Delagoa uz obalu Mozambika i Južne Afrike, sustavi grebena su u opasnosti od izumiranja, što bi neminovno dovelo do gubitka biološke raznolikosti, te ugrožavanja sredstava za život i izvora hrane za stotine tisuća ljudi.
Studija, objavljena u časopisu Nature Sustainability, ispitala je koraljne grebene u 10 zemalja oko zapadnog Indijskog oceana. Analizirano je zdravlje 11 podregija koristeći Crveni popis ekosustava Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), što je slično metodi koja se koristi za ispitivanje rizika od izumiranja biljaka ili životinja.
Procjena je pokazala da su grebeni, pogotovo u otočnim državama, ugroženi zbog porasta temperature vode uzrokovane globalnim zagrijavanjem, što čini događaje izbjeljivanja – pojava koja nastaje kao posljedica ugibanja ili izlaska simbiontskih bakterija iz koralja što u konačnici uzrokuje njihovo propadanje obzirom da na taj način koralj ostaje bez većeg dijela organske tvari potrebne za njegov opstanak– sve češćima.
Grebeni na istočnom i južnom Madagaskaru, Komori i Maskarenski otoci klasificirani su kao kritično ugroženi.Grebeni na sjeveru Sejšela i duž cijele istočne afričke obale klasificirani su kao ranjivi na urušavanje zbog prekomjernog izlova – osobito vrhunskih grabežljivaca – što mijenja njihovu ekologiju i potiče nakupljanje različitih algi koje mogu ugušiti koralje.
David Obura, koji je vodio studiju, rekao je da, iako je globalni pad koraljnih grebena utvrđen već prije nekog vremena, ove specifične procjene za određene regije daju veću jasnoću o uzrocima i opsegu štete .
-Sve što dobivamo od grebena – zaštita obale od porasta razine mora, turizam, ribarstvo, što je pogotovo važno za kućanstva i zajednice s niskim primanjima – ugroženo je. Kao i turizam u istočnoj Africi koji uvelike ovisi o vrijednim grebenima- elaborirao je Obura.
Od 1950-ih, svjetski broj koraljnih grebena prepolovio se zbog globalnog zagrijavanja, prekomjernog izlova, zagađenja i uništavanja staništa. Očekuje se da će se propadanje tog ekosustava, nastaviti kako se planet nastavlja zagrijavati.
Budući da su morska žarišta kao što su koraljni grebeni, šume mangrova i dna prekrivena morskom travom vrlo narušena i ugrožena klimatskim promjenama i onečišćenjem, Europski parlament podsjeća da postoji hitna potreba za jačanjem pomorske vizije u novim strategijama Europske unije, posebno u pratećim dokumentima zelenog plana za Europu, Strategije za bioraznolikost i Strategije „od polja do stola”.
