Novi podaci pokazuju da 99 posto svjetske populacije udiše zrak koji premašuje granice kvalitete zraka Svjetske zdravstvene organizacije i često je prepun čestica koje mogu prodrijeti duboko u pluća, ući u vene i arterije i uzrokovati bolesti. Kvaliteta zraka najlošija je u istočnom Sredozemlju i jugoistočnoj Aziji , a zatim u Africi, stoji u priopćenju WHO-a.

-Nakon što smo preživjeli pandemiju, neprihvatljivo je i dalje imati 7 milijuna smrtnih slučajeva koji se mogu spriječiti, a koje uzrokuje onečišćenje zrake- rekla je doktorica Maria Neira, voditeljica odjela Svjetske zdravstvene organizacije za okoliš, klimatske promjene i zdravlje.

Baza podataka, koja tradicionalno razmatra dvije vrste čestica poznatih kao PM2,5 i PM10, po prvi put uključuje mjerenja dušikovog dioksida na tlu. Posljednja verzija baze podataka izdana je 2018.

Dušikov dioksid nastaje uglavnom izgaranjem goriva koje stvara čovjek, kao što je automobilski promet Izloženost može uzrokovati respiratorne bolesti poput astme i simptome kao što su kašalj i poteškoće s disanjem, upozorava WHO. Najveće koncentracije zabilježene su u području istočnog Mediterana.

Čvrste čestice imaju mnogo izvora, kao što su transport, elektrane, poljoprivreda, spaljivanje otpada i industrija – a mogu nastati iz pustinjske prašine. Svijet u razvoju posebno je teško pogođen: Indija je imala visoke razine PM10, dok su u Kini izmjerene visoke razine PM2,5, pokazala je baza podataka.

"Čestice, osobito PM2,5, sposobne su prodrijeti duboko u pluća i ući u krvotok, uzrokujući kardiovaskularne, cerebrovaskularne (moždani udar) i respiratorne utjecaje. Postoje novi dokazi da čestice utječu na druge organe i uzrokuju druge bolesti", zaključuju iz WHO-a.

Europski Parlament zabrinut je zbog neprovođenja Direktive o nacionalnim gornjim graničnim vrijednostima emisija, te upozorava da od 2010. nisu pokrenuti postupci zbog povrede obveze u pogledu emisija iznad gornjih graničnih vrijednosti utvrđenih Direktivom o nacionalnim gornjim graničnim vrijednostima emisija, iako tri države članice nikada nisu prijavile emisije amonijaka ispod njihove gornje granice

Zato je pozivao je Komisiju da poduzme pravne korake čim sazna da se propisi EU-a o kvaliteti zraka ne provode i da brzo reagira pokretanjem sudskih postupaka i sankcijama kad se utvrde povrede