Projekt Change we care bavi se klimatskim promjenama u obalnom području, a glavni cilj je utvrditi mjere prilagodbe na klimatske promjene na lokalnoj i regionalnoj razini. Završna konferencija “Klimatske promjene u obalnom i prijelaznom području” održana je na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, a organizirali su je projektni partneri, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije.
Taj projekt financiran je iz programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020., a njegova ukupna vrijednost iznosi 2.700.780 eura. Projekt je koordinirao Institut za morske znanosti (CNR-ISMAR), a provodio ga je u suradnji s još deset talijanskih i hrvatskih partnera: Regija Emilia Romagna, Regija Venezia Giulia, Regija Veneto, Talijanski institut za zaštitu okoliša i istraživanje ISPRA, Park prirode i bioraznolikosti Delta Po iz Italije te iz Hrvatske Institut za oceanografiju i ribarstvo, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Javna ustanova za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije - RERA S.D., Javna ustanova Park prirode Vransko jezero i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Projekt obuhvaća 5 pilot područja. U Italiji to su Banco di Mula di Muggia i delta rijeke Po, a u Hrvatskoj delta Neretve, rijeka Jadro s Kaštelanskim zaljevom i Park prirode Vransko jezero.
Kako su izvijestili organizatori, sve sudionike u vijećnici Geodetskog fakulteta i one koji su sudjelovali online, pozdravio je dekan Geodetskog fakulteta Almin Đapo koji je istaknuo i ciljeve ove konferencije među kojima je najvažniji osvijestiti javnost o potrebama djelovanja u svrhu zaštite od klimatskih promjena. Također cilj konferencije bio je upoznati se s rezultatima projekta te osmisliti i objediniti zajedničke akcije s drugim projektima koji se bave klimatskim promjenama kako bi se ublažile njihove posljedice, a ujedno ih i uvrstiti u novo EU programsko razdoblje, 2021.-2027.
Tako su na konferenciji predstavljeni izrađeni planovi prilagodbe na klimatske promjene za tri pilot područja na području Republike Hrvatske: Delta Neretve, Kaštelanski zaljev i rijeka Jadro te Vransko jezero. Također je predstavljen prijedlog Zajedničkog akcijskog plana i budućih aktivnosti za projekte iz osi "Safety and Resilience" (program Italija - Hrvatska) vezanih uz prilagodbu na klimatske promjene.
U objavi nakon konferencije navedeno je kako je voditeljica projekata programa Interreg Italy-Croatia, Diana Gracin Petrović govorila o mogućim aktivnostima i financiranju u idućem programskom razdoblju. Branka Pivčević Novak, voditeljica Službe za opću politiku zaštite klime iz Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nije mogla nazočiti ali je izrazila spremnost Ministarstva za svaku daljnju suradnju.
Iz Italije se uključio voditelj Change we care projekta Davide Bonaldo, koji je predstavio dosadašnje rezultate projekta i naglasio njegovu bit koja se sastoji u 3 koraka: procjeni sadašnjeg stanja i novijih trendova fizičkih i ekoloških procesa koji se odvijaju u obalnim područjima Jadranskog mora, projekciji budućih scenarija u uvjetima klimatskih promjena te identifikaciji mogućih mjera prilagodbe na klimatske promjene u 5 pilot područja.
Krajnji cilj projekta, kako je naglašeno, je utvđivanje mjera prilagodbe za rješavanje učinaka klimatskih promjena na području suradnje, a glavni primatelji rezultata su lokalne zajednice i svi subjekti koji na različitim institucionalnim razinama imaju određene uloge vezane za klimatske promjene.
Rezultate projekta za tri hrvatska pilot područja prezentirale su Paola Marinović, Martina Baučić i Norma Fressel.
Kad je riječ o području delte Neretve, ključni rezultat projekta Change we care je Adaptacijski plan koji je predstavljen u sklopu Završnog info dana u Opuzenu. Izradi Adaptacijskog plana, pojašnjeno je, prethodila je izrada četiri istraživanja u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku: istraživanje fizikalno-kemijskih čimbenika klimatskih promjena; kartiranje svih ciljnih vrsta riba; istraživanje socioekonomskog statusa glavnih dionika sektora ribarstva i izrada Ribolovno-gospodarske studije.
Osim rezultata istraživanja, važan dio metodologije izrade Plana predstavlja participativni pristup u sklopu kojeg su provedene tri radionice u Metkoviću, Pločama i Opuzenu.
Što se tiče pilot područja Kaštelanskog zaljeva i rijeke Jadro, sadašnje stanje voda je loše uslijed urbanizacije. Klimatske promjene pogoršat će stanje i povećat će rizike od poplava, suša, požara i erozija i u konačnici povećat će onečišćenje voda u slivu. Najveću pozornost, kako je istaknuto, treba dati prikupljanju i pročišćivanju oborinskih i otpadnih voda iz naselja i industrije te zbrinjavanju svih vrsta otpada.
U daljnjem razvoju naselja i infrastrukture potrebno je primijeniti koncepte urbanog dizajna osjetljivog na vodu te plavo-zelena rješenja. Tako će se naselja transformirati iz „tvrdih i sivih“ u „meka i zelena“ i postat će jača u smislu održivosti i otpornosti vodnih resursa, bioraznolikosti te čovjekove egzistencije. Da bi se to ostvarilo potrebna je suradnja svih sektora koji sada upravljaju područjem sliva odnosno treba primijeniti integralni pristup. Urbani razvoj treba pratiti nove koncepte tzv. pametnog razvoja i težiti izgradnji održive i energetski efikasne urbane infrastrukture, naglašeno je.
Mjere prilagodbe na klimatske promjene Parka prirode Vransko jezero proizašle su iz komunikacije s nizom dionika te lokalnom zajednicom u procesu uključenja istih kroz tri radionice, ankete i intervjue. Uslijed klimatskih promjena konvencionalna poljoprivreda u slivu izrazito negativno utječe na kvalitetu vode te biološku raznolikost Vranskog jezera. Naglasak u planu prilagodbe, istaknuto je, stavljen je na metode vraćanja ugljika u tlo, kroz poticanje obrade tla bez oranja s ciljem izgradnje humusa te korištenje pokrovnih kultura.
U planu su detaljno razrađene mogućnosti provedbe pilot mjera za uzgoj ugljika na području Parka prirode Vransko jezero i okolice te idejno rješenje Natura 2000 područja Jasen za revitalizaciju poplavnih livada i ekstenzivnog stočarstva po principu rotacijske ispaše. Važne aktivnosti također su i edukacija i jačanje svijesti o mogućnostima prilagodbe na klimatske promjene u lokalnoj zajednici i institucijama te jačanje partnerstava za uspješnu provedbu plana, navedeno je.
Na kraju su Daria Povh Škugor, viša voditeljica programa u UNEP PAP/RAC centru u Splitu i Mili Novak, komunikacijski menadžer projekta Change we care predstavili prijedlog budućeg zajedničkog akcijskog plana u kojem su navedeni svi prijedlozi dosadašnjih projekata za svaku pojedinu strukturnu kategoriju, a s ciljem izbjegavanja preklapanja budućih projekata i boljeg osmišljavanja aktivnosti za buduće EU programsko razdoblje 2021-2027.
U sklopu konferencije predstavljeni su i drugi EU projekti iz Interreg programa Italy-Croatia čija je tematika također u okviru klimatskih promjena.
Inače, klimatske promjene jedno su od ključnih pitanja današnjice. Europski parlament je 28. studenoga 2019. proglasio klimatsku krizu, a u lipnju ove godine zastupnici EP-a su usvajanjem zakona o klimi potvrdili dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050.
Njime se politička predanost europskog zelenog plana pretvara u obvezu. Europskim građanima i poduzećima pruža se pravna sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje tog prijelaza. Nakon 2050. EU će nastojati prijeći na negativne emisije. Novim europskim propisom o klimi povećava se cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2030. s 40 posto na najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990.
