EKSPERIMENT

Izmet kita, poznat je kao oceansko gnojivo i hrana za fitoplanktone, koji pak apsorbiraju ugljik

Istraživači promatraju kita, ilustracija

 Olivier Morin/Afp/Profimedia

U ocean je upumpano 300 litara tekućine, koja se sastoji od mješavine dušika, fosfora, a koja bi trebala oponašati sastojke koje sadrži izmet kita. Naime, izmet kitova poznat je kao oceansko gnojivo i hrana za fitoplanktone. Kad fitoplankton raste i razmnožava se, apsorbira ugljik. Kada pak uginu, ti jednostanični organizmi potonu na dno oceana noseći sa sobom veliki dio ugljika.

Projekt je inspirirao nagradni fond od 100 milijuna dolara, koji je osnivač Tesle i SpaceXa Elon Musk najavio u veljači ,preko organizacije XPrize Foundation, a čiji je cilj pronaći metode koje bi mogle sigurno uhvatiti i pohraniti ugljični dioksid u razmjeru od milijardu tona godišnje.

Ekipa poznat kao WhaleX, izvela je tako svoj prvi eksperiment na otvorenom oceanu prošle nedjelje, u blizini Sydneya, a projekt je odobrila savezna vlada New South Walesa. WhaleX se prijavio za četverogodišnje natjecanje i poslat će izvješće prije veljače. Količina upumpane tekućine bila je otprilike jednaka onoj koju grbavi kit izbaci dva puta dnevno, a vjeruje se da će se njime apsorbirati oko dvije tone ugljičnog dioksida.

Sljedeće ispitivanje planira se krajem siječnja kada će se 2000 litara te tekućine raspršiti iz većeg broda na isto područje oceana.

Generalni direktor Ocean Nourishment Corporation (ONC) i jedan od partnera u projektu, John Ridley, rekao je da će se rad nastaviti čak i ako ne bude uspješan u sklopu natjecanju XPrize. Otkrio je kako proces trenutno košta oko 25 do 30 dolara za izdvajanje tone ugljičnog dioksida.

-Investitore ova ideja privlači zbog potencijalnih razmjera jer omogućava sigurnu pohraniti ugljik koja je dugotrajnija od kopnenih metoda. ONC je aktivno razgovarao s više od 10 grupa investitora iz Europe i Australije- kazao je Ridley.

I Europska unija uspostavila je okvir za zaštitu morskog okoliša, doneseno je više strategija i direktiva kojima se želi smanjiti otpad, zaštititi prirodu i bioraznolikost, potaknuti kružno gospodarstvo.Tako se primjerice Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta, usvojenom 5. lipnja 2019., želi spriječiti i smanjiti utjecaj određenih proizvoda od plastike na okoliš, posebno vodni okoliš, kao i na ljudsko zdravlje, te promicati prijelaz na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima. Zastupnici EP-a su postavili i ciljeve za sakupljanje otpada - do 2029. godine, 90 posto upotrijebljenih plastičnih boca mora se ponovno prikupiti, a do 2025. najmanje 25 posto materijala iz kojeg su te boce izrađene morat će biti prikladno za recikliranje. Do 2030. udio materijala koji se može reciklirati morat će biti barem 30 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. travanj 2024 22:05