NATJECANJE

Trinaest kandidata, a samo jedan od njih bit će ‘Hrvatsko stablo 2021.‘ I vi možete glasati!

Cilj natjecanja je promocija bioraznolikosti i prirodnih bogatstava diljem Europe
Gupčeva lipa u Gornjoj Stubici, nominirana za Europsko stablo godine 2019.



 
 Srdjan Vrancic/Cropix

Ako niste već, do 30. rujna 2021. godine do 00:00 sati i vi možete dati svoj glas za Hrvatsko stablo 2021. godine.
Ovogodišnje nacionalno natjecanje započelo je 1. rujna 2021. godine, za titulu se natječe 13 kandidata, a samo jedan će imati priliku predstavljati Republiku Hrvatsku na međunarodnom natjecanju Europsko stablo 2022. godine. Proglašenje pobjednika natjecanja Hrvatsko stablo 2021. godine bit će 15. listopada 2021. godine.

Ovogodišnji kandidati su:

Bricin hrast (hrast lužnjak – Quercus robur) iz Parka prirode Lonjsko polje;

Prijatelj (hrast medunac (dub) – Quercus pubescens) s otoka Krka;

Stoljetni div u srcu Slavonije (mamutovac – Sequoia gigantea) iz Slatine;

Posljednja dama podgoračkog perivoja (javorolisna platana – Platanus x acerifolia) iz Podgorača;

Kapelica (golema tuja – Thuja plicata) iz Arboretuma Opeka;

Čempres Ruđera Boškovića (obični čempres – Cupressus sempervirens) iz Mlina;

Konavoski platan u Pridvorju (platana – Platanus) iz Pridvorja;

Papučki stari hrast (hrast kitnjak – Quercus petraea) iz Parka prirode Papuk;

Majkovski gorostasni dub (hrast medunac (dub) – Quercus pubescens) iz Majkova;

Brijunska stara maslina (maslina – Olea europaea) iz Nacionalnog parka Brijuni;

Stara majka (velelisna lipa – Tilia platyphyllos) iz Općine Lokve; V

ječni bagrem (bagrem – Robinia pseudoacacia) iz Pačetina;

Čuvar samostanskog hlada – čempres u vrtu hvarskog franjevačkog samostana (čempres – Cupressus sempervirens)

Gdje glasati

Glasovati se može za jednog kandidata putem službene stranice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, koja je nacionalni koordinator natjecanja.

“Ponosni smo što je upravo Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, u suradnji s projektnim partnerima Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim šumama d.o.o. te Hrvatskim agrometeorološkim društvom, nositelj predmetnog natjecanja te dio promocije prirodne baštine Republike Hrvatske u Europi, istaknuli su na svojim stranicama.

Cilj natjecanja Stablo godine (Tree of the year) je, kako je pojašnjeno, promocija bioraznolikosti i prirodnih bogatstava diljem Europe. Njime se nastoji promicati pojedinačna stabla i njihovo značenje u prirodnoj i kulturnoj baštini ljudi koji o njima skrbe, a koja iziskuju našu brigu i zaštitu u budućnosti.

“Temelj ovog natjecanja je priča o samom stablu kojom se prikazuje važnost stabala za lokalnu zajednicu i njihova povezanost sa stanovnicima toga kraja. Svrha je u konačnici podići svijest javnosti o potrebi očuvanja stabala kao vrijednog prirodnog resursa važnog za život čovjeka, a posebice zbog sve izraženijih klimatskih promjena”, poručuju iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije

Sve više sudionika

Ta će javna ustanova kao nacionalni koordinator natjecanja Stablo godine (Tree of the year) u ime Republike Hrvatske nominirati pobjednika natjecanja Hrvatsko stablo 2021. godine na natjecanje za Europsko stablo 2022. godine.
Navode kako natjecanje Stablo godine, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini, iz godine u godinu poprima sve veće razmjere što se tiče broja sudionika ali i glasača.

Pobjednik natjecanja Europsko stablo godine simbolično se proglašava ususret Svjetskom danu šuma 21. ožujka svake godine. Ceremonija proglašenja tradicionalno se održava svake godine u Bruxellesu.

Europski parlament usvojio je u lipnju 2021. rezoluciju kojom traži obvezujuće ciljeve kako bi se zaustavili i preokrenuli trenutačni trendovi smanjenja bioraznolikosti u Europi, a i šire u svijetu. Novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. koja je dio Europskog zelenog plana, Europska unija stoga postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.

U rezoluciji Europskog parlamenta iz listopada 2020. o europskoj strategiji za šume naglašeno je kako su šume multifunkcionalne i da im je svojstvena velika raznolikost, u aspektima kao što su obrasci vlasništva, veličina, struktura, bioraznolikost, otpornost i izazovi. Naglašeno je i kako šume, posebice miješane šume, društvu nude širok niz usluga ekosustava, uključujući staništa za vrste, sekvestraciju ugljika, sirovine, bolju kvalitetu zraka, čistu vodu, obnovu podzemnih voda, kontrolu erozije te zaštitu od suša, poplava i lavina te osiguravaju sastojke za lijekove, a ujedno su važne za kulturu i rekreaciju.

EU planira zasaditi 3 milijarde stabala do 2030. godine, naglašavajući i time značaj šuma u borbi protiv klimatskih promjena.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. rujan 2021 16:48