U 2020. godini ukupno je nastalo 1.692.966 tona komunalnog otpada, što je smanjenje od 6,5 posto u odnosu na ukupnu količinu iz 2019. godine. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 418 kg, pokazalo je Izvješće o komunalnom otpadu za 2020. godinu koje je objavilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a u četvrtak su ga predstavili ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, te ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić i ravnateljica Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom Anamarija Matak.
Kako je navedeno u tom izvješću, jedan od značajnih čimbenika koji su utjecali na smanjenje ukupnih količina nastalog komunalnog otpada je pandemija COVID-19 uslijed koje je u 2020. godini došlo do značajnog smanjenja rada uslužnog sektora (zatvaranje ugostiteljskih objekata, smanjen broj turističkih noćenja itd.). Dodatno je smanjenju, kako je istaknuto, doprinijelo i kontinuirano provođenje izobrazno- informativne aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti građana o njihovoj ulozi u stvaranju i sprječavanju nastanka otpada.
Pojašnjeno je kako se paralelno s time ulagalo u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada poput spremnika za odvojeno prikupljanje sa kućnog praga, izgradnju reciklažnih dvorišta, postavljanje spremnika za odvojeno prikupljanje na javnim površinama, nabavu vozila, izgradnju sortirnica i dr.
Uz sve navedeno, uslijed zatvaranja malih neopremljenih odlagališta i kontinuiranog uvođenja vaga na postojeća odlagališta otpada u sve manjoj mjeri se količine otpada procjenjuju zbog čega su prijavljeni podaci su sve precizniji.
Komunalni otpad odlagao se tijekom 2020. godine na ukupno 85 odlagališta. Organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada u 2020. godini obuhvaćeno je 99 posto stanovništva.
Udio miješanog komunalnog otpada u sakupljenom otpadu činio je 59 posto odnosno 998.807 tona dok je udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) iznosio 41 posto odnosno 694.160 t.
Kako je navedeno u izvješću, riječ je o povećanju za 4 postotna boda u odnosu na udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u 2019. godini. Iako se radi o nezanemarivom porastu, navedeno još uvijek zaostaje za procijenjenom dinamikom planiranom za ostvarenje cilja iz Plana gospodarenja otpadom RH vezano za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada. Taj cilj je do 2022. godine odvojeno prikupiti 60 posto pojedinih vrsta komunalnog otpada, prvenstveno papir/karton, staklo,
plastika, metal, biootpad, glomazni otpad (ciljana vrijednost za 2020. godinu odvojeno sakupiti 52 posto komunalnog otpada).
Izvješće nadalje pokazuje porast broja jedinica lokalne samouprave (JLS) u kojima se provodilo odvojeno sakupljanje biootpada iz komunalnog otpada. Ta aktivnost provodila se u 35 posto JLS odnosno njih 192 što je za 20 gradova i općina više nego u prethodnoj 2019. godini.
Uglavnom je riječ o biorazgradivom otpadu iz kuhinja i kantina i otpadu iz vrtova i parkova. Količina odvojeno sakupljenog biootpada iz komunalnog otpada u 2020. godini iznosila je 118.692 t odnosno 24 posto ukupno nastalog komunalnog biootpada.
U usporedbi s podacima iz 2019. godine, radi se o porastu od 22 posto što i dalje zaostaje za procijenjenom dinamikom planiranom za ostvarivanje nacionalnog cilja propisanog za odvojeno sakupljanje biootpada, a to znači do 2022. godine odvojeno prikupiti 40 posto mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada (ciljana vrijednost za 2020. godinu odvojeno sakupiti 30 posto mase nastalog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada).
U izvješću je navedeno i kako su reciklažna dvorišta prijavila ukupno 60.146 t komunalnog otpada. Riječ je o povećanju od 25 posto u odnosu na količinu komunalnog otpada preuzetog putem gradskih/općinskih reciklažnih dvorišta u 2019. godini. Najviše je sakupljeno glomaznog otpada (42 posto), otpadnog drva (22 posto) i biootpada (8 posto). Podaci su prijavljeni za 186 reciklažnih dvorišta (stacionarnih i mobilnih), od kojih jedno nije upisano u Očevidnik reciklažnih dvorišta pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Znatno povećanje u sakupljenim količinama komunalnog otpada putem reciklažnih dvorišta tumači se ulaganjem u infrastrukturu (sufinanciranje otvaranja i opremanja novih reciklažnih dvorišta) što je dovelo do porasta broja reciklažnih dvorišta koja su prijavila podatke (u 2019. godini 152 su prijavila podatke).
Od ukupne količine odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) koja je iznosila 694.160 t, direktno je na oporabu upućeno 583.372 t. Time je stopa oporabe komunalnog otpada u 2020. godini iznosila 34 posto, što je za 4 postotna boda više nego u 2019. godini kada je ista iznosila 30 posto.
Stopa recikliranja ukupnog komunalnog otpada iznosila je također 34 posto što je još uvijek niže od ciljanog udjela za 2020. godinu koji sukladno čl. 55. Zakona o gospodarenju otpadom i Okvirnoj direktivi o otpadu iznosi 50 posto.
U Ministarstvu gopodarstva i održivog razvoja naveli su kako je u ovom trenutku izgrađeno 145 reciklažnih dvorišta koja su sufinancirana bespovratnim sredstvima te doprinose dostizanju ciljeva odvojenog prikupljanja otpada i smanjenju odlaganja otpada.
Za nabavu komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada za 118 korisnika osigurano je gotovo 140 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava.
Nadalje navode kako za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, na osnovi iskaza interesa jedinica lokalne samouprave, osigurano je 315 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava, i na taj način je isporučeno 1.230.695 spremnika za 407 jedinica lokalne samouprave.
Za sanaciju 32 lokacije onečišćene odlaganjem otpada, odnosno za sanaciju zatvorenih odlagališta otpada, osigurano je 490 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava. Trenutni ključni rezultat dva poziva i jedne izravne dodjele je da u ovom trenutku 21 sanirana lokacija ima uporabnu dozvolu i da je 31,85 ha onečišćenog tla sanirano.
Gradu Zagrebu dodijeljeno je, navode, preko 75 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava za interventnu mjeru za smanjenje odlaganja komunalnog otpada nastalog u Gradu Zagrebu kako bi se unaprijedio sustav gospodarenja otpadom.
“Iz svih ovih podataka vidljiv je nastavak pozitivnih trendova koji su rezultat kontinuiranih aktivnosti i ulaganja koje provodimo u značajnoj mjeri od 2017. godine. U narednom razdoblju, kada govorimo o odvojenom sakupljanju otpada i recikliranju, očekujem dostizanje zacrtanih ciljeva i prelazak na kružno gospodarstvo” izjavio je ministar Ćorić ističući kako je u prošlom financijskom razdoblju za projekte iz područja gospodarenja otpadom ukupno ugovoreno preko 3 milijarde i 800 milijuna kuna.
U svrhu daljnjeg poboljšanja, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti planirana su ulaganja u sustav gospodarenja otpadom u iznosu od milijardu i 250 milijuna kuna što će, kako ističu u ministarstvu, doprinijeti smanjenju otpada te njegovom ponovnom korištenju i recikliranju. Sredstva se očekuju i kroz Višegodišnji financijski okvir čije programiranje je u tijeku.
U Okvirnoj direktivi o otpadu utvrđene su mjere kojima se rješavaju štetni učinci stvaranja otpada i gospodarenja njime na okoliš i ljudsko zdravlje, kao i mjere kojima se poboljšava učinkovita uporaba resursa ključnih za prijelaz na kružno gospodarstvo.
Europska unija oprijedilila se za poticanje kružnog gospodarstva, u kojem se vrijednost proizvoda, materijala i sredstava održava u gospodarstvu što je dulje moguće. EU proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada godišnje, uglavnom iz kućanstava.
Kad je Europski parlament 2018. donosio zakon o tome, zacrtano je i kako do 2025. godine najmanje 55 posto komunalnog otpada (iz kućanstava i poduzeća) treba reciklirati. Taj cilj će se povećati na 60 posto do 2030. i 65 posto do 2035. godine. 65 posto ambalažnog materijala morat će se reciklirati do 2025. i 70 posto do 2030. godine. Za određene ambalažne materijale kao što su papir i karton, plastika, staklo, metal i drvo, zastupnici su predložili zaseban cilj recikliranja.
U skladu s ciljem klimatske neutralnosti EU-a do 2050. u okviru Zelenog plana Europska komisija predložila je u ožujku 2020. novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, s naglaskom na sprečavanju nastanka otpada i gospodarenju otpadom, s ciljem poticanja rasta, konkurentnosti i globalnog vodstva EU-a u tom području.
U veljači 2021. Europski parlament je pozvao na stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za 2030. za upotrebu i potrošnju materijala.
