Voda je najveće prirodno bogatstvo naše regije. Dok teče niz nebrojene rijeke i potoke, pruža brojne koristi za ljude i podržava nevjerojatnu biološku raznolikost. Prepoznale su to i stotine raftera iz više od 20 zemalja koji su se ovaj tjedan okupili u Banja Luci na Svjetskom prvenstvu u raftingu, poručuju iz Inicijative za trajnu zaštitu slatkih voda.
U cilju očuvanja slatkovodnih blaga jugoistočne Europe, tu inicijativu su pokrenule organizacije The Nature Conservancy (TNC), WWF Adria i Centar za životnu sredinu, sa brojnim partnerima koji uključuju i rafting klubove.
- Trajnu zaštitu slatkih voda vidimo kao dugotrajnu zaštitu ovih vrijednih ekosustava i svih vrijednosti koje oni imaju. Važno je napomenuti kako samo pažljivim upravljanjem i zaštitom možemo osigurati povećanje biološke raznolikosti uz istovremeno podržavanje svih društvenih vrijednosti koje slatkovodni ekosustavi imaju za cijelu zajednicu. U svom radu nastojimo primijeniti ovaj način razmišljanja kako bismo zaštitili neke od najbolje očuvanih rijeka u svijetu, koje su presudne za živi svijet koji o njima ovisi - istaknula je Tamara Preininger Horvat iz TNC-a.
Iz godine u godinu, ova inicijativa raste te već ima nekoliko primjera trajne zaštite u Crnoj Gori i Hrvatskoj. Potaknuti tim uspjesima,ističu kako se uz suradnju s relevantnim institucijama i lokalnim organizacijama, aktivno radi na uspostavljanju novih riječnih zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
- U Bosni i Hercegovini radimo na zaštiti gornjeg toka rijeke Neretve. Rijeka se odlikuje raznovrsnim staništima u kojima žive brojne rijetke i endemske biljne i životinjske vrste kojima je potrebna hitna zaštita. Zbog toga smo u lipnju 2021. godine pokrenuli inicijativu za uspostavljanjem dva nova zaštićena područja na Neretvi. Dok čekamo rezultate istraživanja, nadamo se kako će upravo ova zaštićena područja biti prvi primjer trajne zaštite slatkih voda u Bosni i Hercegovini - izjavila je Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu.
Svjetsko prvenstvo u raftingu, kako je istaknuto, sjajan je podsjetnik na sve prilike koje rijeke slobodnog toka pružaju ljudima, ne samo u svrhu rekreacije i opće dobrobiti, nego i održivog razvoja.
- U našem radu na zaštiti rijeka, rafteri i rafting klubovi pokazali su se pravim saveznicima i najboljim ambasadorima za rijeke slobodnog toka. Zajedno želimo promijeniti način na koji ljudi doživljavaju rijeke kako bismo ih ponovno povezali s prirodom i kako bismo osigurali dugotrajnu zaštitu naših najvažnijih prirodnih resursa – naglasila je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
Na kraju poručuju kako je dokazano da svega dva sata tjedno koja provedemo u prirodi mogu imati značajan pozitivan utjecaj na naše zdravlje, smanjenje stresa i općenito fizičko i psihičko blagostanje. Zbog ovih i mnogih drugih dobrobiti moramo zajedno raditi na zaštiti naših slatkovodnih blaga i pobrinuti se da se njima dobro upravlja, zaključuju.
Spomenimo kako Europski parlament u rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, smatra da bi uz opći cilj obnove zakonodavni prijedlog o planu EU-a za obnovu prirode trebao uključivati i posebne ciljeve usmjerene na ekosustave, staništa i vrste na razini EU-a i država članica na temelju njihovih ekosustava, s posebnim naglaskom na ekosustavima s dvostrukom svrhom koja uključuje obnovu bioraznolikosti te ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama. Naglašava da bi taj instrument trebao obuhvaćati šume, travnjake, močvarna zemljišta, tresetišta, oprašivače, rijeke slobodnog toka, obalna područja i morske ekosustave, kao i da se nakon obnove ne bi smjelo dopustiti propadanje ekosustava.
Parlament smatra da se napredak u postizanju ciljeva obnove mora redovito ocjenjivati i na razini država članica i na razini EU-a, među ostalim primjenom srednjoročnih ciljeva koji vode prema postizanju ciljeva za 2030.
Parlament snažno ističe važnost potpune integracije ciljeva EU-a za obnovu prirode u druge povezane politike i strategije; ponavlja poziv da se utvrde obvezujući ciljevi za obnovu šuma, uključujući povećanje i obnovu povezanosti šuma i traži da se u plan za obnovu prirode uključi vraćanje najmanje 25.000 km rijeka u prirodno stanje vodotoka u EU-u i to uklanjanjem prepreka i obnovom poplavnih područja.
