Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš želi se spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš, posebno vodeni okoliš, i na zdravlje ljudi te promicati prelazak na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima te time ujedno doprinijeti učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

Europska komisija objavila je u svibnju 2021. smjernice o pravilima EU-a o plastici za jednokratnu upotrebu kako bi se osigurala pravilna i ujednačena primjena novih pravila diljem EU-a. Usklađeno prenošenje u nacionalno zakonodavstvo važno je za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta u pogledu proizvoda obuhvaćenih tim pravilima.

S obzirom da države članice moraju do 3. srpnja ove godine osigurati da se određeni plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu više ne stavljaju na tržište EU-a, pitali smo o tome i europarlamentarce.

Što se očekuje u prilagodbi? Što to znači za potrošače i proizvođače, što u očuvanju okoliša?

Goruća tema

HDZ-ova Sunčana Glavak iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke ističe kako je onečišćenje plastikom goruća tema u zaštiti okoliša. Do 13 milijuna tona plastike, navodi, svake godine završi u našim oceanima.

- Poseban problem su plastični proizvodi za jednokratnu uporabu, koji imaju kratkotrajnu korist. Nova direktiva cilja upravo na taj segment. Ona je izglasana još u ožujku 2019. godine i tada je započelo prijelazno razdoblje za prilagodbu država članica, koje završava s prvim danom srpnja 2021. godine, otkada su sve države dužne u potpunosti primijeniti odredbe direktive – kazuje Glavak.

Dodaje kako je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izradilo kratki pregled podataka o komunalnom otpadu u Republici Hrvatskoj za 2019. godinu. Prema tom izvješću, u Hrvatskoj je 2019. godine proizvedeno 1.811.617 tona otpada. Podaci Eurostata iz 2018. godine pokazuju da je prosječan Hrvat proizveo 67,8 kg plastičnog otpada u jednoj godini.

- Ukoliko pomnožimo tu brojku s brojem stanovnika, u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 278 tisuća tona plastičnog otpada, od kojih se samo oko 64 tisuće odvojeno prikupi i reciklira – navodi zastupnica.

Novim zakonodavstvom zabranit će se, pojašnjava, proizvodnja i uporaba pribora za jelo za jednokratnu uporabu (vilice, noževi, žlice i štapići za jelo), plastičnih tanjura za jednokratnu upotrebu, plastičnih slamki, štapića za uši izrađenih od plastike, plastičnih štapića za pridržavanje balona, oksorazgradive plastike i spremnika za hranu te čaša od ekspandiranog polistirena i laganih plastičnih vrećica za nošenje. Zabranom ovih proizvoda na području Europske unije očekuje se da će se spriječiti stvaranje štete u okolišu u vrijednosti višoj od 22 milijarde eura do 2030. godine.

Uštede za građane

- Države članice trebale su u prijelaznom razdoblju postepeno uvoditi pojedine odredbe kako bi ukidanje jednokratne plastike proteklo što lakše. Primjerice, veliki trgovački lanci su to učinili na način da su izbacili lagane vrećice i zamijenili ih papirnatima ili platnenima. Veliki lanci brze prehrane izbacili su jednokratne plastične žličice i zamijenili su ih drvenima, a plastične čaše i slamke papirnatima. Procjenjuje se da će na razini cijele Europske unije trošak prilagodbe za proizvođače biti nešto veći od 3 milijarde eura, a da će građani diljem unije osjetiti uštede u iznosu od 6.5 milijardi eura – kaže zastupnica Glavak.

Reći će i kako Direktiva ostavlja prostor za prilagodbu proizvođača kroz poticanje proizvodnje i uporabe proizvoda koji imaju mogućnost višekratnog korištenja.

- U Hrvatskoj već imamo izuzetne primjere lokalnih sredina koje su šampioni u odvajanju otpada, kao što je Međimurje, u kojem se odvojeno prikuplja preko 60 posto otpada. Trebam pohvaliti posebno otoke Krk i Zlarin, koji imaju odlične rezultate u odgovornom ponašanju prema okolišu. Inicijativa „Za Zlarin bez plastike“ pokrenuta je 2018. godine s ciljem da Zlarin postane prvi hrvatski otok bez jednokratne plastike i njihovi uspjesi mogu biti motivacija svim jedinicama lokalne samouprave te primjer kako djelovati u zajednici – kaže Sunčana Glavak.

Naglašava i kako cilj ove direktive nije zabrana radi zabrane, nego poticanje sustavnih promjena u pristupu i ponašanju svih sudionika u životnom ciklusu proizvoda od jednokratne plastike.

- Njezin je dugoročni cilj stvoriti zajednicu koja je svjesna svog utjecaja na prirodu, ali i upoznata s praktičnim načinima kako doprinijeti stvaranju čišćeg okoliša malim koracima. To mora biti naš fokus u budućnosti - istaknula je zastupnica Glavak u odgovoru na naš upit.