PROJEKT SASPAS

U Nacionalnom parku Kornati obavljeno je presađivanje cvjetnica i postavljeno 40 sidrenih mjesta

Projekt je odgovorio na problem očuvanja posidonije kako bi nautički turizam bio održiv, nautičari sigurniji i očuvale se biološke vrijednosti

Agata Kovačev, Andrea Rismondo i Zrinka Jakl

 Vojko Basic/Cropix

Morske cvjetnice jedno su od najvažnijih i najugroženijih morskih staništa. Pružaju hranu, zaklon, područje za razmnožavanje i razvoj brojnih morskih organizama, proizvode kisik te čuvaju obalu od erozije. Na ovaj način podupiru ribarstvo te ostalu ekonomiju lokalnih zajednica. Na globalnoj razini, ove livade odgovorne su za više od 10% ugljika sačuvanog u morima, iako obuhvaćaju tek 0,2% ukupne površine dna. Procjenuje se kako vezuju ugljik do 35 puta brže od tropskih prašuma te imaju iznimno važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena.

image

Morske cvjetnice

Udruga Sunce

Tako su o značaju morskih cvjetnica pojasnili u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, jednom od partnera u projektu „Safe Anchoring and Seagrass Protection in the Adriatic Sea“ ( SASPAS) koji je započeo u siječnju 2019., a završava u lipnju ove godine. Cilj tog projekta je očuvanje i obnova morskih cvjetnica kroz postavljanje sigurnih sidrišta, pilot-transplantacije morskih cvjetnica, monitoring i definiranje integriranog sustava upravljanja za morske cvjetnice u Jadranu. U četvrtak i petak je u splitskom hotelu Atrium održana završna konferencija projekta EU Interreg Italija-Hrvatska SASPAS, kojom prilikom su predstavljena iskustva iz Hrvatske i Italije te primjeri dobre prakse iz Španjolske.

image

Agata Kovačev, JU NP Kornati

Vojko Basic/Cropix

- Glavni cilj projekta je zaštita i očuvanje morskih cvjetnica a glavne aktivnosti koje su se provodile u Nacionalnom parku Kornati bilo su presađivanje cvjetnica, posidonije oceanice, te uspostava ekološki prihvatljivih sidrenih sustava. Konkretni rezultat je uspostava 40 sidrenih mjesta na području Nacionalnog parka u četiri uvale. Sidrišta su u uvalama Kravljačica, Strižnja, Šipnate i Tomasovac - Suha punta. Dugoročni cilj Nacionalnog parka je postaviti sigurna sidrišta u svih 19 uvala gdje je dozvoljeno sidrenje, a to je upravo počelo zahvaljujući ovom projektu, i da se u potpunosti zabrani slobodno sidrenje – izjavila je Agata Kovačev, voditeljica projekta SASPAS ispred Javne ustanove Nacionalni park Kornati.

image

Sidreni vijak

Udruga Sunce

Na upit, kaže i da se nautičari toga pridržavaju, bolje im je i sigurnije usidriti se na mjesto gdje postoje bove.

image

Zrinka Jakl, Udruga Sunce

Vojko Basic/Cropix

Zrinka Jakl, predsjednica Udruge Sunce kazala je kako je Hrvatska jedna od najvećih svjetskih čarter sila, a u Jadranu je svake godine sve veći broj brodova.

- To je aktivnost koja je važna za našu ekonomiju, ali nažalost na ovaj način kako se provodi dovodi do onečišćenja okoliša i uništavanja važnih staništa, kao što su cvjetnice. Jedan od velikih problema je sidrenje koje je nekontrolirano. Osim marina, lučica ne postoji infrastruktura u još očuvanim uvalama gdje se nalaze ova staništa. Ovaj projekt je pokušao dati odgovor na te probleme kako bi nautički turizam u budućnosti bio održiv, nautičari sigurniji i očuvale se naše biološke vrijednosti – naglasila je Jakl.

Dodala je kako su preporuke konferencije da se što više omogući jednostavnije koncesioniranje kako bi se postavila ekološka sidrišta, unaprijedila komunikacija sa nautičarima koji zapravo vole to more i žele doprinijeti njegovom očuvanju ali nisu upoznati ni kako ni zašto je to podmorje bitno. Također i da se pojača suradnja, da svi zajedno razmjenjujemo iskustvo i doprinesemo održivom nautičkom turizmu, kazala je.

image

Razrovana posidonija

Udruga Sunce

-Konferencija je rezultat Interreg projekta Italija-Hrvatska, a pozvali smo i kolege s Balearskih otoka koji su u svemu ovome napredovali. Kad čujete na koji način su organizirali turizam, na koji način upozoravaju nautičare i koje su rezultate postigli u očuvanju morskih staništa to je zaista zavidno, ali daje motivaciju da se to može. Nemaju oni puno drugačije probleme nego mi, ali mi imamo sreću što njihovo iskustvo možemo primijeniti. Još uvijek imamo puno raditi – izjavila je Zrinka Jakl.

image

Presađivanje cvjetnice

Udruga Sunce

Naglasila je i da su morske cvjetnice ugrožene brojnim faktorima, nalaze se u uskom obalnom pojasu gdje dolazi do onečišćenja od strane gradova, otpadnih voda...

- One su vrlo važne za ublažavanje klimatskih promjena, vezuju ugljik, ali su isto tako osjetljive na te promjene. Riječ je o organizmima koji su stari nekoliko tisuća godina i vrlo su osjetljive na promjene, bitno je da ih očuvamo, što je prepoznala i Europska unija. Europska komisija podržava ovakve projekte kako bi se očuvale zbog dobrobiti svih nas jer one imaju važnu ulogu u funkcioniranju cjelokupnog ekosustava – istaknula je Zrinka Jakl.

image

Andrea Rismondo, SELC

Vojko Basic/Cropix

- Suradnja i komunikacija su dvije ključne riječi - kazao je Andrea Rismondo (SELC) iz Italije, ističući kako je potrebna suradnja među institucijama u rješavanju problema.

Projekt SASPAS – „Safe Anchoring and Seagrass Protection in the Adriatic Sea“ financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Interreg V-A IT-HR CBC Programa (Prioritetna os 3- Environment & cultural heritage). Provodilo ga je sedam partnerskih institucija iz Hrvatske i Italije, uz vodstvo Općine Monfalcone iz Italije (Selc Cooperative Company (IT), National Interuniversity Consortium for Marine Sciences (IT), Provisional Management Consortium of Regional Natural Park »Coastal Dunes from Torre Canne To Torre San Leonardo«, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce (HR), Nacionalni park Kornati (HR), Sveučilište u Rijeci (HR), Consortium for The Coordination of Research Activities Concerning The Venice Lagoon System (IT)).

image

Bove

Udruga Sunce

Dodajmo kako je u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote navedeno kako je je prema podacima IPBES-a i Međuvladinog panela o klimatskim promjenama morska biološka raznolikost ozbiljno ugrožena. Parlament je upozorio i kako je Europska agencija za okoliš izdala upozorenja o trenutačnom stanju degradacije europskog morskog okoliša i nužnosti hitne obnove naših morskih ekosustava rješavanjem pitanja utjecaja ljudskih aktivnosti na morski okoliš budući da su morska žarišta kao što su koraljni grebeni, šume mangrova i dna prekrivena morskom travom vrlo narušena i ugrožena klimatskim promjenama i onečišćenjem.

Parlament, kako je navedeno, snažno podupire ciljeve EU-a u pogledu zaštite najmanje 30 posto morskih i kopnenih područja EU-a, koja obuhvaćaju dovoljno raznolik raspon staništa i ekosustava kao što su šume, močvarna područja, tresetišta, travnjaci i obalni ekosustavi, i stroge zaštite najmanje 10 posto morskih i kopnenih područja EU-a, uključujući sve preostale primarne šume i prašume te druge ekosustave bogate ugljikom.

Također naglašava da bi ti ciljevi trebali biti obvezujući i da bi ih države članice trebale provoditi na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima te u skladu sa znanstveno utemeljenim kriterijima i potrebama biološke raznolikosti, uzimajući u obzir razlike u veličini i udjelu prirodnih područja u svakoj državi članici te regionalne i lokalne okolnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. kolovoz 2022 23:31