U Nacionalnom parku „Krka“, u Puljanima svečano je otvoren novi edukativni prihvatni centar. Kako su izvijestili iz Javne ustanove "Nacionalni park Krka", Eko kampus „Krka“ značajno je interpretacijsko-edukacijsko i volontersko središte namijenjeno učenicima, studentima, volonterima, znanstvenicima i istraživačima, a posebno istinskim zaljubljenicima u prirodu koji žele detaljno upoznati prirodne vrijednosti i bogatu kulturnopovijesnu baštinu Parka.
- Način na koji se odnosimo prema svojim vrijednostima, kako se ponašamo prema okolišu, prava je slika nas. I zato Krka, autentična i posebna u svjetskim okvirima, očuvana i obogaćena sadržajima, treba biti mjesto gdje ponosno dovodimo svoju djecu i pokazujemo kako trebamo čuvati ono što je naše. Da bi i oni čuvali za one koji tek dolaze. Projekt kojem danas svjedočimo primjer je kako treba izgledati svaka investicija u Hrvatskoj – tako da oplemenjuje prostor, da je izvedena na principu održivosti i s minimalnim utjecajem na okoliš - izjavio je Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja.
Kako su nadalje naveli, uređenje Eko kampusa „Krka“ u Puljanima dio je šireg projekta pod nazivom Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke, sufinanciranog u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj za to su odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 66.200.193 kuna, dok je ukupna vrijednost projekta 80.057.649,15 kuna.
- Ovaj projekt sufinanciran bespovratnim sredstvima fondova Europske unije, sa svojim posjetiteljskim i edukacijsko-prezentacijskim sadržajem, stvorit će nove mogućnosti za razvoj turističkih proizvoda koji će privlačiti posjetitelje i ujedno ih, na zabavan način, educirati o prirodnim i kulturnim vrijednostima kao i potrebi njihove zaštite - kazala je Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Istaknuto je i kako je edukativni prihvatni centar u Puljanima dio kontinuirane valorizacije uzvodnog toka Krke koju Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ već niz godina aktivno provodi s ciljem jačanja lokalnog gospodarstva i ljudskih potencijala.
Šibensko-kninski župan Marko Jelić kazao je kako je “Šibensko-kninska županija jedan od ekološki najbolje očuvanih i prirodnim ljepotama najbogatijih dijelova Hrvatske, a rijeka Krka, koja protječe njezinim središnjim dijelom, davateljica je života svemu što nas okružuje”.
- Zahvaljujući njoj, raznoliki krajolici naše županije na jedinstven sunačin povezani u osebujan spomenik prirode, na prostoru od izuzetna značenja za hrvatsku nacionalnu povijest. Ovim edukativnim prihvatnim centrom, koji će na moderan i interaktivan način interpretirati iznimnu prirodnu, kulturnu i povijesnu baštinu ovog dijela naše županije i približiti je svakom posjetitelju, učinjen je još jedan iskorak ne samo u njezinoj promociji, već i u zaštiti, što nam je dužnost i obveza – istaknuo je župan Jelić.
Tihomir Budanko, načelnik Općine Promina naglasio je kako je projektom Nepoznata Krka i novim edukativnim prihvatnim centrom Općina Promina dobila dodanu vrijednost u destinaciji koja se profilira kao prepoznatljiva i turistički konkurentna, čiji se razvoj temelji na načelima održivosti.
- Ciljevi ovog projekta nesumnjivo se isprepliću sa strateškim ciljevima Općine Promina, koja obuhvaća gotovo četvrtinu površine NP “Krka”, jer joj osiguravaju održivu turističku budućnost u smislu gospodarskog razvoja kraja i unaprjeđenja kvalitete života lokalnog stanovništva – izjavio je načelnik Budanko.
Uz dvije vrijedne zbirke koje arheologiju i prirodoslovlje predstavljaju na suvremen način, u Eko kampusu „Krka“ nalazi se i Laboratorij prirode, koji će, kako ističu u NP “Krka”, zbog svoje edukativne dimenzije i interaktivnog sadržaja biti nezaobilazno odredište učeničkih ekskurzija. Volonteri i istraživači na raspolaganju imaju Volonterski centar, s pripadajućim laboratorijima opremljenim najmodernijim uređajima, konferencijsku dvoranu, koja može primiti sto osoba, te blagovaonicu i internetski centar.
- Eko kampus 'Krka' inspirativan je primjer usklađenosti prirode s tehnološkim dostignućima 21. stoljeća zahvaljujući kojima se povezuju ljudi različitih interesa i zanimanja. Vjerujemo da će ovaj centar, osim svoga edukacijskog aspekta, biti okosnica razvoja volonterskih programa, da će doprinijeti rastu lokalnog gospodarstva i pružiti cjeloviti turistički doživljaj posjetiteljima- istaknula je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica.
Uređenje i opremanje Eko kampusa „Krka“, pokrenuto 2005., u međuvremenu je postalo dio šireg projekta Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke, usmjerenog i na održivi razvoj i očuvanje ekosustava rijeke Krke. U sklopu Nepoznate Krke ukupna vrijednost radova realiziranih u Eko kampusu „Krka“ iznosi 52.623.357 kn, od čega je 45.759.572 kn sufinancirano sredstvima Europske unije, a 42.873 kn sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Svi ostali troškovi financirani su vlastitim sredstvima JU „NP Krka“, izvijestili su.
Pojašnjavaju i kako projekt Nepoznata Krka obuhvaća niz infrastrukturnih intervencija unutar Nacionalnog parka „Krka“, osmišljavanje i uvođenje novih prezentacijskih i interpretacijskih sadržaja, uređenje pješačkih staza, elektrifikaciju brodskog prometa i unaprjeđenje sustava upravljanja sadržajima i posjećivanjem. Opći cilj projekta je aktiviranje – izgradnjom infrastrukture i jačanjem kapaciteta ključnih dionika, razvojem novih edukativnih turističkih proizvoda i usluga – neiskorištenog turističkog i gospodarskog potencijala sjevernog dijela Nacionalnog parka „Krka“ i kvalitetniji prostorni i vremenski raspored posjetitelja, što će doprinijeti društvenom, gospodarskom i ekološkom boljitku toga prostora. To je, navode također, prepoznala i Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, koja se projektu pridružila kao partner.
Europski parlament usvojio je 9. lipnja 2021. rezoluciju o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote u kojoj snažno podupire ciljeve EU-a u pogledu zaštite najmanje 30 % morskih i kopnenih područja EU-a, koja obuhvaćaju dovoljno raznolik raspon staništa i ekosustava kao što su šume, močvarna područja, tresetišta, travnjaci i obalni ekosustavi, i stroge zaštite najmanje 10 % morskih i kopnenih područja EU-a, uključujući sve preostale primarne šume i prašume te druge ekosustave bogate ugljikom.
Parlament ujedno naglašava da bi ti ciljevi trebali biti obvezujući i da bi ih države članice trebale provoditi na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima te u skladu sa znanstveno utemeljenim kriterijima i potrebama biološke raznolikosti, uzimajući u obzir razlike u veličini i udjelu prirodnih područja u svakoj državi članici te regionalne i lokalne okolnosti.
