Vraćanje prirode u naše živote, ključni je dio Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030., koju je Europski parlament usvojio u lipnju 2021., a koja je jedna od ključnih inicijativa europskog zelenog plana kako bi se zaštitila priroda i očuvale vrste koje nestaju neviđenom brzinom. A kad bi na jednom primjeru trebalo pokazati kako se čuva priroda i njeguje bioraznolikost, osnovna škola Plokite u Splitu bila bi pravi izbor.
Veliki školski vrt pun zelenila i stabala uz koje odrastaju generacije učenika, a u posljednje vrijeme i sve više zelenila u unutrašnjosti škole. Priroda itekako stanuje u ovoj školskoj zgradi izgrađenoj 1971. s trenutno više od 160 biljnih vrsta, a upravo povodom 50-godišnjice krenuli su u nove akcije ozelenjavanja.
- Naša ravnateljica Marijana Smoje je odlučila da za 50. godišnjicu škole pokrenemo akciju “50 sadnica za 50 godina škole Plokite”. Ukupno smo ove školske godine posadili 23 masline, 4 nešpule i 4 trešnje, 3 jabuke, 2 šipka, te desetak sadnica agava i desetak sadnica kaktusa opuncija u vrtu naše škole. U učionioci kemije pokrenuli smo mini projekt ozelenjavanja i posadili više od 70 teglica sobnog bilja, a u atriju škole je treći dio akcije – posadili smo više od 30 vrsta sobnog bilja pored najstarijeg i možda najvećeg fikusa u Republici Hrvatskoj. Kako je stvarno upečatljiv i zdrav i već 50 godina, očito da mu uvjeti ovdje pašu i da se mi o njemu dobro brinemo, pa sam našao nove vrste fikusa koje sam posadili u njegovoj blizini – kazuje nam Joško Rubelj, prof. biologije i kemije i voditelj Eko-grupe u kojoj učenici rado provode aktivnosti.
Vodi nas u učionicu kemije punu sobnog bilja. Kazuje nam kako su se u izboru sobnog bilja vodili kriterijem da moraju spadati među top 30 najljepših sobnih biljaka na svijetu, i našli su sve, a prioritet je bio i da se mogu lako vegetativno razmnožavati i lako održavati.
- Ovo je razred 5.c koji gušta u svojoj učionici i kad smo imali prikupljanje dobrovoljnih priloga oni su dali dvostruko više jer uživaju ovdje. Imamo više od 70 različitih vrsta, neke smo dobili vegetativnim putem, neke smo kupili na akcijama, neke su darovali roditelji, bake i djedovi. Jednom tjedno zalijevamo i pokazalo se da sve izvrsno napreduju. Zalijevaju ih učenici petkom kad imamo Eko-grupu, ukupno je u grupi 35 osmaša, njih 20 dolazi već četiri godine u suprotnu smjenu na Eko-grupu i svi guštaju doći, onih 15 bi isto došli, ali imaju druge aktivnosti. Imamo krasnu generaciju – ističe prof. Rubelj.
U školi su zahvalni svim učenicima i njihovim roditeljima, te skrbnicima koji su podržali akciju dobrovoljnog prikupljanja sredstava za sadnju maslina u školskom vrtu.
- Prikupili smo dovoljno sredstava za masline, gnojivo, zemlju, te smo krenuli na posao. Svaki razred je zajedno sa svojim razrednikom ili razrednicom posadio po 1 maslinu. Ukupno 18 maslina za 18 razreda. Dobili smo i rođendansku čestitku od udruge "Zasadi stablo, ne budi panj". Donirali su nam 5 sadnica maslina povodom 50. rođendana naše škole – kaže ravnateljica OŠ Plokite Marijana Smoje, prof.biologije i kemije.
A koliko djeca guštaju u sadnji maslina vidjeli smo i na licu mjesta. Prvašići iz 1.a razreda upravo su sadili dvije sadnice kad smo bili u školi.
- Daj još crne zemlje – kaže jedan učenik drugome, svi bi htjeli sudjelovati i ostaviti dio svog rada u uzgoju novog stabla masline.
- Ono što smo učili sad vide u praksi. Oni će to pratiti i kad na kraju školovanja pogledaju maslinu vidjet će koliko je narasla u odnosu na njih – kaže nam učiteljica 1. a Tanja Bulić.
U školskom vrtu ranije je bilo još više zasađenih sadnica maslina, ali nestale su pod okriljem noći. Kao i nekih drugih biljaka. Nekad je bilo 100 vrsta u vrtu, sad oko 70. Uvijek bude i onih građana koji ne mare za ljepotu školskog vrta, bilo da otuđe sadnice ili namjerno oštete biljke. Srećom ipak ima više onih koji brinu o zaštiti okoliša i cijene trud zaposlenika i učenika OŠ Plokite.
- Uz pomoć naših vrijednih domara, spremačica i marljivih učenika Eko-grupe redovito radimo na održavanju vrta – kažu Marijana Smoje i Joško Rubelj. Projekt ozelenjavanja nastavljaju sadnjom sobnog bilja u školskom atriju.
Oboje profesora ističu kako se razvijenost nekog društva sve češće određuje prema stupnju svijesti o potrebi očuvanja okoliša.
- Svjedoci smo brojnih klimatskih promjena, urbanizacije, nedostatka i poskupljenja hrane. Sadnjom stabala smanjuje se emisija stakleničkih plinova, biljke nam daju zaklon od vjetra i sunca, te hranu za ljude i životinje. Stabla poboljšavaju kvalitetu života u gradu. Otežavajuće okolnosti rada u uvjetima pandemije su nas usmjerile prema vanjskim prostorima škola. Pretjeruje se s uporabom tehnologija– ističu profesori.
Podsjećaju na riječi Rose Agazzi, talijanske pedagoginje: „Najbolje sredstvo intelektualnoga i moralnoga razvoja jest kontakt sa zemljom, suncem, vodom - bogat život na otvorenom. Dati djeci da dotaknu živo i stvarno“.
- Radom u vrtu djeca stječu dobre životne navike, osjećaj odgovornosti i koristi. Aktivnosti koje provodimo u sklopu projekta, a naročito akcija sadnje 50 sadnica za 50 godina škole, izazvale su veliki interes djece i roditelja te rezultirale brojnim dobrobitima: socijalnim, obrazovnim i emocionalnim – ističu naši sugovornici.
Ravnateljica Marijana Smoje još dodaje kako, osim sadnjom 50 sadnica u školskom vrtu, jubilarnu pedesetu obljetnicu obilježavaju: milenijskom fotografijom, izradom postera, retrospektivnom izložbom fotografija i učeničkih radova, organiziranjem večeri poezije, organiziranjem sportskih igara, organiziranjem gostovanja bivših učenika škole koji su se istaknuli u kulturnom, javnom i sportskom životu grada Splita i Republike Hrvatske, izdavanjem jubilarnog školskog lista ili monografije, zakapanjem vremenske kapsule i svečanom priredbom.
