REVOLUCIJA PLASTIKE

U potrazi za razgradivom plastikom; odgovor bi se mogao skrivati u morskim mikrobima

Neki znanstvenici, pak, pokušavaju izraditi plastiku od stakleničkih plinova i tako usporiti klimatske promjene
Odlagalište plastike u Indoneziji
 Aditya Sutanta/abaca/Abaca Press/Profimedia

Kad ljudi razmišljaju o plastičnom otpadu, često prvo pomisle na ambalažu koja obavija voće i povrće u supermarketima; na slojeve plastike koji se skidaju i bacaju u kantu za smeće. Kalifornijska tvrtka Apeel smatra da bi mogla okončati taj, kako ga nazivaju, rasipnički proces, piše Guardian.

Tvrtka je razvila jestiv i nevidljiv sprej bez okusa i mirisa, nastao na biljnoj bazi, kojim bi se u voću i povrću zadržao kisik i vlaga, povećavajući mu tako rok trajanja. Tada više ne bilo potrebe za plastičnim omotačima. Ta inovacija se već koristi na krastavcima i avokadima u pojedinim trgovinama, uključujući Walmart.

"Pokazujemo da je prehrambeni sustav, koji nije izgrađen na temelju plastike za jednokratnu upotrebu, ostvariv", rekao je izvršni direktor Apeela James Rogers.

Apeel, čija se vrijednost procjenjuje na 2 milijarde dolara, dio je novog vala znanstvenih projekata. Tvrtke se utrkuju u razvoju materijala koji bi mogli zamjeniti tradicionalne plastike za jednokratnu upotrebu. Njihove metode proizvodnje i primjene uvelike se razlikuju, ali cilj im je isti: okončati pošast plastičnog otpada.

Od 1950-ih godina u svijetu je proizvedeno približno 8,3 milijardi tona plastike, od kojih je gotovo dvije trećine završilo na odlagalištima ili rijekama i oceanima. Plastika je jedan od glavnih uzročnika klimatske krize, budući da je velika većina napravljena od fosilnih goriva.

Problem je u tome što plastiku na bazi fosilnih goriva nije lako zamijeniti. Plastika je čudesan materijal; jeftina za proizvodnju, lagana i nevjerojatno izdržljiva. Dok je u uporabi izvrsne je kvalitete, no kad završi na odlagalištu ili u okolišu, može proći stoljećima dok se ne razgradi. Pronalaženje materijala koji je toliko snažan, ali se može i lako reciklirati, teže je nego što se mislilo.

Mnogi znanstvenici i tvrtke pokušavaju riješiti taj problem. Bioplastika se pojavila kao popularna alternativa, čak i ako trenutno čini manje od 1% tržišta. Plastika nastala od bio izvora poput šećerne trske, algi, čak i otpada od banana i školjaka, prema mnogima eliminira potrebu za fosilnim gorivima, budući da se može razgraditi nakon upotrebe, a i dobre je kvalitete prilikom korištenja. No postoji i druga strana priča. Radi proizvodnje bioplastike moglo bi se povećati krčenje šuma, čime bi se industrija bioplastike ubrzo počela boriti za teritorij s industrijom hrane. Također bioplastika se ne razgrađuje baš toliko lako, kao što se oglašava. Ponekad su potrebne godine, dok su za neke vrste bioplastike potrebna posebna industrijska postrojenja za kompostiranje.

Neke tvrtke tvrde da su riješile i te probleme. Nizozemska tvrtka za biokemiju Avantium, koja je u partnerstvu s brendovima poput Carlsberga, razvila je 100% biljnu plastiku, napravljenu od šećera, koja se može koristiti za proizvodnju boca. Tvrtka tvrdi da se njezina plastika može 100 posto reciklirati, ima znatno niži ugljični otisak od obične plastike, a dobiva se iz održivo uzgojenih biljaka.

Ako ova plastika ispadne iz reciklažnog kruga, ispitivanja su pokazala da je potrebno oko godinu dana da se razgradi u industrijskom komposteru. Ostavljena u okolišu, plastika se počinje raspadati nakon godinu dana, prema prvim rezultatima dugoročnog istraživanja Sveučilištu iz Amsterdamu. Avantium planira otvoriti svoj prvi pogon 2023. u Nizozemskoj i predviđa da će njegovo pakiranje biti u supermarketima za tri godine.

Posebno su zanimljiva istraživanja gdje se plastika pokušava kreirati od mikroba.

Naime, u rujnu je britanski biotehnološki pokretač Shellworks lansirao plastiku napravljenu od mikroba koji se nalaze u moru i tlu. Oni se hrane ugljikom, izgrađujući sustav za pohranu energije sličan mastima.

-Ta mast nastala od bakterija, ponaša se točno poput plastike. Ključ je u tome što tu mast/plastiku, kada se vrati u prirodu, bakterije počnu ponovno jesti. Ona dolazi od bakterija, a zatim se vraća bakterijama- kazao je suvlasnik Shellworks-a Amir Afshar.

Tvrtka je potpisala ugovore s kozmetičkim tvrtkama za rad na proizvodima kao što su cijevi i boce, a koji često završe na odlagalištima. Kad ljudi završe s proizvodima tvrtke Shellworks, rekla je suosnivačica Insiya Jafferjee, s njima se može postupati kao s otpadom hrane i kompostirati ih, bez posebne infrastrukture.

Drugi znanstvenici razmišljaju o tome kako pretvoriti plastiku u alat kojim će se pomoći u borbi protiv klimatske krize. To misle učiniti izradom plastike od stakleničkih plinova.

-U budućnosti bi mogli hvatati ugljični dioksid iz zraka, a zatim ga koristiti za proizvodnju plastike", rekla je Sarah Kakadellis, istraživačica zagađenja plastikom s Imperial Collegea u Londonu.

Znanstvenici sa Sveučilišta Rutgers razvili su već tehnologiju koja može pretvoriti vodu i CO2 u prekursore za razne plastike, a za koje tvrde da bi mogli zamijeniti PET i poliesterska vlakna, sveprisutne u modnoj industriji (oko 60% materijala za izradu odjeće je od plastike).

-Ova metoda u biti replicira prirodni proces stvaranja nafte i plina koji traje milijunima godina. Sada se to može učiniti u djeliću sekunde", rekao je Anders Laursen, izvršni direktor RenewCO₂ -a, pokrenutog iz Rutgersovog istraživanja. Tvrtka se nada da će iskoristiti CO2 ispušten iz plastike tijekom razgradnje ili spaljivanja i upotrijebiti je za stvaranje novih proizvoda. RenewCO₂ gradi pilot tvornicu i očekuje komercijalizaciju 2025.

Europski parlament je 2019. odobrio novi zakon kojim se zabranjuju plastični predmeti za jednokratnu upotrebu kao što su tanjuri, pribor za jelo ili slamke za piće. Tada je 560 zastupnika u Europskom parlamentu glasovalo za dogovor postignut s ministrima EU-a, 35 ih je bilo protiv i 28 suzdržanih.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. svibanj 2022 12:28