U Rizvanuši kod Gospića je ispušten ris Ljubo, peti ris naseljen u Hrvatsku iz Karpata u sklopu projekta LIFE Lynx. Cilj naseljavanja je zaustaviti parenje u srodstvu i osigurati opstanak risa u Dinaridima, objavila je Udruga Biom.
LIFE Lynx projekt pokrenut je 2017. godine s ciljem spašavanja dinarske populacije risa od izumiranja. Kako bi se zaustavilo parenje u srodstvu, koje ugrožava opstanak risa, ukupno je dosad 15 životinja preseljeno iz Slovačke i Rumunjske u Hrvatsku i Sloveniju.
Jubilarni, 15. ris ispušten je u blizini Gospića, a uhvaćen je u slovačkim Karpatima gdje je proveo dva mjeseca u karanteni kako bi bili sigurni da su Hrvatsku stiže zdrav. Dolazak risa su pozdravili članovi Rukometnog kluba Gospić, lovci te predstavnici lokalne zajednice, navode u informaciji.
Ris Ljubo je ispušten u lovištu Ramino korito, kojim upravlja tvrtka Lagosta u vlasništvu Rewilding Velebit Zaklade.
"Velika nam je čast što možemo pomoći oporavku populacije risa, i kao ovlaštenik prava lova na području lovišta Ramino korito gdje je ris Ljubo ispušten, izuzetno nam je drago što sudjelujemo u podizanju biološke raznolikosti faune Velebita i Lijepe naše. Na tom području obitavaju sve tri velike zvijeri Hrvatske, medvjed, vuk i ris, a mogućnost da se tako rijetka, tajnovita i jedna od najugroženijih životinja promatra u svom prirodnom okruženju pruža nam također priliku za obogaćenje i unaprjeđenje turističke ponude Ličko-senjske županije", izjavila je Marija Krnjajić, upraviteljica Zaklade.
Kako nadalje ističu u Udruzi Biom, stanovnici ovog područja uistinu stoljećima dijele život ne samo s risom, nego i vukom i medvjedom, a Tomislav Gomerčić, profesor s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je kako na području Ličko–senjske županije postoji odlična suradnja u istraživanju i zaštiti populacije risa između lovaca, javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i znanstvenika:
"Rezultati koje smo u posljednjih pet godina postigli zajedničkim radom, i uz podršku lokalnog stanovništva, osigurali su budućnost risa u ovom dijelu Europe, ali su i uzoran model za upravljanje svim drugim zaštićenim vrstama", kazao je prof. Gomerčić.
Ris je najveća europska mačka, no opstanak ove vrste u Dinarskim planinama je ugrožen zbog parenja u srodstvu. Nakon izumiranja početkom 20. stoljeća, dinarska populacija risa ponovno je uspostavljena 1973. godine naseljavanjem šest životinja iz slovačkih Karpata u Sloveniju. Svi risovi koji su danas prisutni u Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini potomci su tih šest risova. Gotovo 50 godina razmnožavanja bliskih srodnika bez kontakta s risovima iz drugih populacija rezultiralo je genetskim poremećajima te je jedino rješenje za opstanak bio ponovni uvoz risova iz Karpata. Upravo to provodi međunarodni tim stručnjaka okupljen u projekt LIFE Lynx, pod sufinanciranjem Europske komisije, objašnjavaju u Udruzi Biom.
Europska unija, kako je navedeno na stranicama Europskog parlamenta, već više od 40 godina zagovara dobrobit životinja i široko je prepoznata kao globalni predvodnik u ovom području, uz postavljanje nekih od najviših svjetskih standarda. Pravila EU-a pozitivno su utjecala i na zakonodavstvo drugih zemalja. Uglavnom se odnose na domaće životinje (na gospodarstvima, tijekom prijevoza i klanja), ali i na divlje životinje, životinje u laboratorijima i kućne ljubimce.
