Na poziv Udruge Permakultura Damacija u subotu se u Sinjskom polju okupilo više od 80 ljudi na akciji sadnje stabala u sklopu nacionalne kampanje „Zasadi stablo, ne budi panj.“
Koordinator akcije Marko Crvlje, član Udruge Permakultura Dalmacija, kaže nam kako je posađeno oko 300 sadnica, a sadilo se 5 vrsta drveća – crna joha, lipa, poljski jasen, hrast lužnjak i bijela vrba.
Uz Udrugu Permakultura Damacija koja je bila organizator ove akcije, također su sudjelovali i udruga BIOM, HGSS, Javna ustanova „More i krš“, Hrvatske šume, planinarska društva Svilaja i Koćari, udruga Srma te brojni volonteri, a podršku je došao iskazati i gradonačelnik Sinja Miro Bulj.
- Ovom akcijom smo uspješno postavili temelje za naš idući korak, a to je pokretanje projekta obnove vjetrozaštitnog pojasa u cijelom Sinjskom polju. Želio bih se zahvaliti Hrvatskim šumama i gradonačelniku Sinja, saborskom zastupniku Miru Bulju što su prepoznali važnost naše inicijative te na spremnosti da se takav projekt realizira. Uz uključivanje ostalih dionika (Hrvatske vode, susjedne jedinice lokalne samouprave), trebamo sada svi zajedno sjesti za stol i dogovoriti korake kako bi revitalizirali Sinjsko polje, a sve na dobrobit ljudi i prirode – kazao nam je Marko Cvrlje.
On je, podsjetimo, proljetos u popularnom znanstvenom članku, objavljenom na stranicama Udruge Permakultura Dalmacija, ukazao na potrebu podizanja vjetrozaštitnih pojaseva, koji se formiraju sadnjom drveća, a važna su stavka za revitalizaciju Sinjskog polja.
– Oni predstavljaju prepreku vjetrovima te time štite biljke od fizičkog oštećenja, a tlo od isušivanja, gubitka organske tvari i hranjiva erozijom. Također djeluju kao zvučna barijera, filtriraju prašinu iz zraka, upijaju CO2 iz atmosfere te povećavaju estetsku vrijednost krajobraza. Nadalje, reguliraju mikroklimu i temperaturu tla, smanjuju isparavanje vode iz irigacijskih kanala i štite ih od zasipanja nanesenim tlom. Osim na biljke, povoljnija mikroklima ima pozitivan učinak na poljoprivrednike, domaće i divlje životinje te sve ostale koji koriste polja za rekreativne, turističke i druge aktivnosti – istaknuo je Marko Cvrlje.
Dodajmo i kako se sadnja stabala smatra jednim od najučinkovitijih oblika ublažavanja klimatskih promjena. Stoga EU planira zasaditi 3 milijarde stabala do 2030. godine, naglašavajući time značaj šuma u rješavanju tog izazova.
Kroz europski zeleni plan Europska unije zacrtala je do 2050. postati klimatski neutralna za što je predviđen cijeli niz aktivnosti i promjena u tranzicijskom razdoblju. Između ostalog, u rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, koja je temeljni dio Europskog zelenog plana, Europski parlament pozdravlja preuzetu obvezu u pogledu sadnje najmanje tri milijarde novih stabala u EU-u. Ujedno naglašava da bi se inicijative EU-a za sadnju drveća trebale temeljiti na jasnim ekološkim načelima, samostalnom razvoju šuma, održivom ponovnom pošumljavanju, ozelenjivanju urbanih i prigradskih područja, obnovi, jačanju povezivosti i agrošumarstvu, i to u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama.
U rezoluciji Europskog parlamenta iz listopada 2020. o europskoj strategiji za šume naglašeno je kako su šume multifunkcionalne i da im je svojstvena velika raznolikost, te kako su mjere u šumama za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih međusobno povezane jer se različiti aspekti moraju uravnotežiti i postići sinergije među njima, posebno u okviru strategija i planova država članica za prilagodbu.
