Više od 200 zemalja i teritorija je uključeno u globalnu trgovinu mesom morskih pasa i raža, čija je vrijednost za razdoblje od 2012. do 2019. godine procijenjena na 2,2 milijarde eura. Pri tome je Španjolska najveći svjetski izvoznik, Italija je najveći uvoznik, a zemlje EU čine više od 20 posto ukupne trgovine, pokazala je analiza koju je u srijedu, 14. srpnja, na Svjetski dan svjesnosti o morskim psima, predstavila svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF.

Analiza „Mreža mesa morskih pasa i raža: dubok zaron u globalnu aferu“ (The shark and ray meat network: a deep dive into a global affair), kako su istaknuli, baca novo svjetlo na ovu vrlo složenu trgovinu koja pridonosi kontinuiranom padu vrsta morskih pasa i raža u našim morima.

Prva analiza globalne trgovine mesom morskih pasa i raža, koju su razvili WWF i tim znanstvenika, otkriva ne samo glavne uvoznike i izvoznike mesa morskih pasa i raža, nego i zemlje posrednike koje imaju ključnu ulogu u cijelom procesu trgovine.

Trećina vrsta pred izmuiranjem

Izvještaj jasno pokazuje, naveli su, kako i gdje usmjeriti međunarodne napore kako bi se smanjio pad populacija morskih pasa i raža, te poziva na daleko veću transparentnost i sljedivost potrebnu za zaustavljanje stalnog iscrpljivanja ovih vrsta, ali i oceana uopće. Danas su se, kako su objavili, populacije nekih vrsta smanjile za čak 95 posto, a izumiranje prijeti 36 posto od 1200 poznatih vrsta morskih pasa i raža.

- Premda se Hrvatska ne nalazi u krugu zemalja koje svojim trgovinom morskih pasa i raža značajno utječe na globalno stanje ove ugrožene skupine riba, problemi vezani uz njihov ribolov i stavljanje na tržište svakako postoje - Patrik Krstinić iz WWF Adrije.

Dodaje kako su u Hrvatskoj prema zakonu o zaštiti prirode strogo zaštićene 23 vrste morskih pasa i raža, a čak 41 vrsti dodijeljena je neka kategorija ugroženosti.

- Što zbog nemara i neznanja, što zbog namjernog nepoštivanja propisa, na našim tržnicama se često mogu vidjeti strogo zaštićene i ugrožene vrste morskih pasa i raža – istaknuo je Patrik Krstinić.

Peraje za juhu

Potražnja za perajama morskih pasa, prvenstveno u azijskim zemljama gdje je potrošnja juhe od peraja najveća, dobro je, kažu, poznata kao pokretač prekomjernog izlova morskih pasa. Ali, ovo novo izvješće ukazuje na jedan opsežniji problem kojeg mnogi nisu svjesni, a to je svjetska trgovina mesom morskih pasa koja je veća i svojim opsegom i vrijednošću.

Simone Niedermueller iz WWF-ove mediteranske morske inicijative naglašava kako jedemo više mesa morskog psa i raža nego što mislimo, a to se događa svugdje, uključujući Europu, s ozbiljnim posljedicama za neke vrste kojima prijeti izumiranje.

- Morski psi i raže migriraju više kad su mrtvi nego živi jer njihovo meso prelazi preko 200-tinjak granica. Pri tome neke mediteranske i europske zemlje imaju ključnu ulogu uvoznika, izvoznika i potrošača. To je globalna trgovina koja zahtjeva upravljanje i transparentnost za borbu protiv ilegalnog i brzog iscrpljivanja populacija morskih pasa i raža u oceanu - ističe Simone Niedermueller.

Analiza pokazuje i kako Španjolska dominira izvozom, opskrbljujući 85 zemalja, a najvažnije trgovinske razmjene mesa morskih pasa i raža odvijaju se između Španjolske i Japana, Španjolske s Ujedinjenim Kraljevstvom, Španjolske s Portugalom, Japana i Paname te Japana s Kinom.

EU je glavni dobavljač jugoistočnim i istočnim azijskim tržištima, s vlastitim izvozom i uvozom koji čine oko 22 posto ukupne svjetske trgovine mesom morskih pasa.

Edukacija javnosti o problemu izlova i trgovine zaštićenih i ugroženih morskih pasa i raža te povećana kontrola sljedivosti ključni su koraci u njihovom očuvanju te obnavljanju ravnoteže u morskim staništima, navode iz WWF-a.

U EU, na temelju prava Unije ili u okviru regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom zabranjeno je hvatanje, zadržavanje na plovilu, pretovar ili istovar sve većeg broja vrsta morskih pasa, uključujući vrste morskih pasa čije su peraje visoke komercijalne vrijednosti.

Što radi EU da bi ih zaštitio

Kad su 2013. Europski parlament i Vijeće novom uredbom izmijenili Uredbu Vijeća (EZ) br. 1185/2003 o uklanjanju peraja morskih pasa na plovilima navedeno je kako su ribe koje pripadaju taksonu Elasmobranchii, koji uključuje morske pse, voline i raže, općenito vrlo podložne prekomjernom iskorištavanju zbog značajki njihovog životnog ciklusa koji uključuje spori rast, kasnu zrelost i malen broj mladunaca, iako biološka produktivnost nije jednaka za sve vrste.

Kako je navedeno u toj uredbi, neke populacije morskih pasa općenito postaju sve češća meta, uključu­jući ribolov plovilima koja plove pod zastavom države članice i djeluju u vodama Unije i vodama izvan Unije, a zbog dramatičnog rasta potražnje za proizvodima od morskog psa, posebno za perajama morskog psa, ozbiljno su ugrožene.

Peraje morskog psa nisu tradicionalni sastojak europske prehrane, ali morski psi čine nužan dio morskog ekosu­stava Unije. Stoga bi, naglašeno je, upravljanje stokovima morskih pasa i njihovo očuvanje, te općenito promicanje sektora ribar­stva kojim se održivo upravlja na dobrobit okoliša i ljudi koji rade u tom sektoru, trebalo biti prioritet.

Prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode (IUCN), ugroženo je više od 25 posto svih pelagijskih vrsta morskih pasa, od čega je preko 50 posto velikih oceansko-pelagijskih morskih pasa.

Prošle godine pokrenuta je i europska građanska inicijativa čiji je cilj zaustaviti trgovinu perajama u EU-u, uključujući uvoz, izvoz i provoz peraja koje nisu prirodno pričvršćene uz tijelo životinje.

- Budući da rezanje peraja sprječava djelotvornu provedbu mjera očuvanja morskih pasa, tražimo da se područje primjene Uredbe (EU) br. 605/2013 proširi na trgovinu perajama, tj. da Komisija predloži novu uredbu u kojoj će se izraz „s perajama prirodno pričvršćenima” odnositi i na sve oblike trgovine morskim psima i ražama u EU-u – napisano je u inicijativi “Stop rezanju peraja – stop trgovini”.