Zagreb 2023. godine. Sedamdeset novih mobilnih mjernih senzora postavljeno je diljem grada. Oni po kvartovima skupljaju sve moguće podatke o zagađenju zraka, a građani zahvaljujući toj mreži podataka mogu u svakom trenutku na svojoj mikrolokaciji saznati kakva je kvaliteta zraka.
Tako ukratko zvuči projekt "Sustav za detekciju i praćenje kretanja zagađenja zraka u urbanim područjima" tvrtke Nimium i njihova partnera Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Andrija Štampar", s kojim su se prijavili na natječaj Europskog fonda za regionalni razvoj. U ovoj fazi traže se najbolje lokacije u Zagrebu za postavljanje senzora, a uskoro će se raspisati i javni natječaj. Ukupni budžet nešto je manji od 36 milijuna kuna, dobivenih iz Europskog fonda, pri čemu je oko 12 milijuna rezervirano za aktivnosti koje provode na "Štamparu".
Novih 70 senzora pojačat će već postojeću mrežu mjernih jedinica za kvalitetu zraka.
- Zagreb će se sigurno širiti i moramo razmišljati kako stvoriti ugodno mjesto za život. Prilikom planiranja širenja gradskih naselja potrebno je voditi računa i o meteorološkim uvjetima u gradu kako bi se prirodnim putem naselje provjetravalo, a prometnice gradile tako da što manje utječu na kvalitetu zraka - objašnjava dr. sc. Adela Krivohlavek, voditeljica Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju u "Štamparu", koji je aktivni partner u projektu.
- Zato trebamo ovakvu vrstu predviđanja da ne bismo tek nakon izgradnje shvatili da je zrak slabije kvalitete - dodaje.
U Zagrebu su već postavljene tri mjerne stanice iz državne i šest iz gradske mreže te 14 automatiziranih senzora, što nije dovoljno da bi se obuhvatio cijeli grad. Europska unija propisuje koliki je minimalni broj mjernih stanica ovisno o broju stanovnika, a gradovi često na tom broju staju jer je oprema skupa. U sklopu ovog projekta postavit će se 35 mjernih senzora u prvom dijelu projekta i 35 u drugom kako bi se prikupili podaci o glavnim zagađivačima, temperaturi, vlazi te brzini i smjeru vjetra.
Budući da se radi o vrlo osjetljivoj tehnologiji, senzori jamče točnost tijekom dvije godine uz svakodnevno podešavanje. Druga opcija bile bi stacionirane mjerne postaje, koje se koriste u državnoj i gradskoj mreži za praćenje kvalitete zraka, ali se za njihovo održavanje izdvajaju znatna sredstva.
- Gledajući svjetske trendove, vidjeli smo da ima puno mobilnih mjernih senzora za praćenje kvalitete zraka koji daju pouzdane rezultate, koje ćemo u sklopu projekta dodatno provjeravati referentnim metodama. Te ćemo podatke staviti u odnos, primjerice, s podacima o vjetru i temperaturi i tako putem izgrađenog modela predvidjeti kako će se zagađenje širiti gradom - objašnjava voditeljica Službe za zaštitu okoliša. Dodaje kako će zatim na temelju tih predviđanja grad izabrati model i smjernice za smanjenje zagađenja zraka.
Prikupljanje podataka i njihova analiza samo su dio projekta u kojem je Zagreb izabran kao pilot-lokacija. Do kraja rujna 2023. planiraju razviti tržišno upotrebljiv prototip sustava koji će moći koristiti i drugi gradovi, jer je problem zagađenja zraka prepoznat u svim dijelovima svijeta.
- Na tržištu trenutno nema cjelovitih softverskih rješenja koja upotrebljavaju stvarne podatke i primjenjuju napredne algoritme i modele poput strojnog učenja, kao ni napredne tehnologije koja bi unaprijedila pametnu detekciju i mjerenje pokazatelja onečišćenja zraka. Radi se o globalno inovativnom proizvodu - stoji u opisu projekta.
U projektu će sudjelovati 20-ak stručnjaka iz različitih područja - biologije, kemije, ekološke medicine, elektrotehnike, sanitarnog inženjerstva, matematike. Iskustvo rada na projektu stvaranja zagrebačke Eko karte pokazalo im je da postoji potreba i za vanjskim suradnicima koji će podatke pretvoriti u sučelje koje je razumljivo svim zainteresiranim građanima. Upravo će se u zadnjoj godini projekta podaci i predviđanja dobiveni kroz projekt praćenja zagađenja zraka integrirati u Ekološku kartu Grada Zagreba koja je nastala 2017., a na kojoj se mogu pronaći podaci o zraku, vodi, peludu, tlu te meteorološki podaci.
Dr. sc. Ivana Hrga, voditeljica Odjela za životni i radni okoliš u NZJZ "Dr. Andrija Štampar", objašnjava kako kvaliteta zraka ne ovisi samo o koncentraciji kemijskih onečišćivača u zraku nego i o koncentraciji aeroalergena kao što su pelud i spore.
- Kod nas još nije dovoljno prepoznato koliko čovjek utječe na pojavnost aeroalergena u zraku zbog, recimo, neadekvatne sadnje određenih biljnih vrsta i neprovođenja mjera uklanjanja visokoalergenih vrsta kao što je ambrozija, pa radimo na nacrtu prijedloga programa zelene infrastrukture u urbanim područjima kojim bismo dali smjernice za sadnju i upravljanje upravo alergenim biljem u gradu Zagrebu - objašnjava Hrga.
- Strani stručnjaci kojima prikažemo našu web-aplikaciju Ekološka karta Grada Zagreba uvijek su oduševljeni, a čini mi se da su je i građani dobro prihvatili. Imamo još puno ideja kako je poboljšati, imamo puno podataka koje bismo voljeli iskoristiti i prikazati na web-aplikaciji. Željeli bismo da ona postane način prikaza stanja okoliša. Uvijek ima prostora za napredak, a ovaj projekt detekcije i praćenja kretanja zagađenja zraka sigurno je korak prema tome - zaključuje voditeljica Odjela za životni i radni okoliš.