Iako su sve članice Europske unije bile dužne do 3. srpnja 2021. godine u nacionalno zakonodavstvo prenijeti Direktivu o smanjenju određenih plastičnih proizvoda na okoliš, koja podrazumijeva zabranu nekih proizvoda od jednokratne plastike, u Hrvatskoj, nažalost, nije na vrijeme donesen zakon u sklopu kojeg bi bila implementirana Direktiva, poručuju iz Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.

Ova udruga počinje nacionalnu kampanju te nastavlja s projektima i aktivnostima čiji je cilj smanjenje zagađenja jednokratnom plastikom.

Početkom tjedna u Trogiru, u sklopu projekta Plastic Smart Cities Croatia potpisan je Akcijski plan smanjenja onečišćenja plastikom za razdoblje od 2021. do 2026. godine, koji obuhvaća provedbu mjera i aktivnosti u cilju smanjenja dospijevanja plastičnog otpada u okoliš i onečišćenja mora plastičnim otpadom.

Time je Trogir, nakon Dubrovnika, postao drugi grad u Hrvatskoj koji je kao Plastic Smart City usvojio jedan takav dokument. Kao i u Akcijskom planu Grada Dubrovnika, mjere obuhvaćaju adekvatno gospodarenje otpadom, monitoring i sanaciju ilegalnih odlagalištate ograničavanje korištenja jednokratne plastike u svim javnim tvrtkama i gradskim institucijama.

Iz Udruge Sunce javljaju i kako će nacionalnu kampanju za smanjenje onečišćenja jednokratnom plastikom pod nazivom „Zajedno bez plastike“ službeno započeti postavljanjem izložbe koja će idući tjedan biti otvorena na Hvaru, u sklopu Jelsa Art Biennala.

Ta kampanja se provodi kao jedna od aktivnosti projekta For Plastic Free Croatian Islands na području Staroga Grada i općine Sali na Dugom otoku. Nacionalna kampanja „Zajedno bez plastike“ podržana je sredstvima Beyond Plastic Med.

U EU više od 80 posto morskog otpada, izmjerenog kao broj komada otpada pronađenog na plažama, čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 posto, a predmeti povezani s ribolovom 27 posto ukupne količine.
Ostaci plastike pronađeni su u mnogim vrstama poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama te na kraju u ljudskom prehrambenom lancu.

Kako je navedeno na portalu Europskog parlamenta, otpad u morima uzrokuje i ekonomske gubitke za sektore i zajednice koje ovise o morima, ali i za proizvođače: samo 5 posto vrijednosti plastičnih pakiranja ostaje u ekonomiji, dok je ostatak bačen. Ovaj podatak, naglašeno je, ukazuje na potrebu za cirkularnijim pristupom.