POLARNA DRAMA

Umjesto snijega i leda, na Antarktici sve više bilja! ‘Očekivali smo promjene, ali da će sve procvasti...‘

Dramatično širenje autohtonih biljaka tijekom proteklog desetljeća dokaz je ubrzanja promjena u krhkom polarnom ekosustavu

Biljke na Antarktici

 AFP

Dvije autohtone cvjetnice na Antarktici ubrzano se šire kako temperature rastu, otkriva prva studija koja je pokazala da su se promjene u osjetljivim polarnim ekosustavima ubrzale u posljednjem desetljeću.

Pojačan rast biljaka od 2009. godine bio je veći nego u prethodnih 50 godina zajedno, što se podudara s naglim porastom temperature zraka i smanjenjem broja tuljana, navode istraživači koji rade na otoku Signy na Južnim Orkneyskim otocima, prenosi The Guardian.

Znanstvenici su istraživali populacije antarktičke dlakave trave (Deschampsia antarctica) i antarktičke bisernice (Colobanthus prettynsis) na otoku od 1960. godine. Istraživanje je pokazalo da se dlakava trava širila pet puta brže između 2009. i 2018. nego između 1960. i 2009. godine. Rast bisernice pojačao se gotovo deset puta više, stoji u studiji.

U proteklom desetljeću ljetno zagrijavanje se povećavalo sa +0,02 na +0,27 stupnja Celzijusa svake godine, unatoč snažnom zahlađenju zabilježenom 2012.

Rast neočekivanih razmjera

"Antarktički kopneni ekosustavi brzo reagiraju na ove klimatske utjecaje", rekla je Nicoletta Cannone, voditeljica istraživanja sa Sveučilišta Insubria u Comu u Italiji. "Očekivala sam pojačani rast ovih biljaka, ali ne ovakvih razmjera. Imamo sve više dokaza da se na Antarktiku događa velika promjena", dodaje.

Prema studiji, koja sadrži jedan od najdužih zapisa o promjenama vegetacije na Antarktiku, primarni pokretač promjena je zagrijavanje zraka u ljetnim mjesecima. Drugi je razlog što je na otoku manje tuljana koje gaze te biljke. Nije poznato zašto je opao broj tuljana, ali je vjerojatno kako je to povezano s promjenama u dostupnosti hrane i uvjetima u moru.

Ipak, analiza pokazuje da su tuljani utjecali na promjene od 1960. do 2009. godine, dok je glavni pokretač između 2009. i 2018. bio porast temperature.

image

Antarktička dlakava trava

AFP

Očekuje se da će se trend zagrijavanja nastaviti sa širenjem područja bez leda tijekom nadolazećih desetljeća, a znanstvenici kažu kako su zaključci s otoka Signy reprezentativni za procese koji se općenito događaju u regiji.

"Naši nalazi podupiru hipotezu da će buduće zagrijavanje izazvati značajne promjene u ovim krhkim antarktičkim ekosustavima", naveli su u radu objavljenom u časopisu Current Biology.

Širenje ovih biljnih vrsta uzrokovat će promjene u vezi kiselosti tla, bakterija i gljivica u tlu te u načinu na koji se organska tvar razgrađuje. Promjene u kemiji tla, kao i povlačenje i smanjenje permafrosta, vječnog leda, prouzročit će niz promjena s "posljedicama za sve dijelove kopnenih ekosustava", kaže Cannone.

Biljke su prilagođene tamošnjoj vrlo kratkoj vegetacijskoj sezoni te su sposobne za fotosintezu u snježnim uvjetima s temperaturama zraka ispod 0 stupnjeva Celzijusa. Unatoč tome što se mogu brzo razmnožavati i u teškim klimatskim uvjetima, nisu prilagodljive kada je u pitanju nadmetanje s drugim neautohtonim biljkama. Iako zagrijavanje može koristiti nekim izoliranim autohtonim vrstama, ono uvelike povećava rizik od razvoja neautohtonih vrsta, koje bi mogle potisnuti autohtone vrste i izazvati nepovratan gubitak divljih životinja, upozoravaju istraživači.

Štetna ljudska aktivnost

Primjerice, 2018. godine invazivna vrsta trave pod nazivom Poa annua - koja se često koristi na golf terenima - kolonizirala je otok Signy. "Snažan prodor stranih vrsta može izazvati dramatičan gubitak autohtone biološke raznolikosti Antarktike, za što su trebali milijuni godina evolucije i opstanka. Štoviše, promjena vegetacije će imati domino učinak na ukupne kopnene ekosustave", navodi Cannone.

Tijekom sredine pliocena, prije 5,33 do 2,58 milijuna godina, Antarktika je prošla razdoblja zagrijavanja koja su omogućila spontanu migraciju vrsta iz Južne Amerike na Antarktiku i obrnuto. Trenutačne razine zatopljenja također su mogle potaknuti takve migracije mahovina, lišajeva, beskralježnjaka i slično, što je dodatno olakšano ljudskom aktivnošću, odnosno povećanjem turizma na Antarktiku, upozoravaju znanstvenici.

"Studija pokazuje da se može očekivati ​​daljnji porast populacija ovih biljnih vrsta kako će se Antarktika zagrijavati u budućim desetljećima, što će dovesti do ozelenjavanja regije, ali također mogu rasti rizici za ekosustave povezane s razvojem stranih biljnih vrsta", Kevin Newsham, ekolog znanstvene organizacije British Antarctic Survey, koji nije bio uključen u izradu studije.

U rezoluciji o uspostavi antarktičkih zaštićenih morskih područja i očuvanju biološke raznolikosti Južnog oceana, usvojenoj s 588 glasova za, 21 protiv i 79 suzdržanih, Europski parlament je na plenarnoj sjednici u ljeto 2021. naglasio da ekosustavi i biološka raznolikost na Antarktici i u Južnom oceanu imaju iznimnu vrijednost i znanstvenu važnost te da je Weddellovo more ključno za globalna oceanska strujanja i svjetsku klimu, te je važno osigurati njihovu brzu i učinkovitu zaštitu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. prosinac 2022 20:31