NOVE PROIZVODNE REGIJE

Usjeva kave bit će sve manje u Brazilu i Kolumbiji, a indijski oraščići uspijevat će u SAD-u i Kini

Analiza je pokazala kako se sve glavne regije gdje se proizvodi kava, dakle Brazil, Vijetnam, Indonezija i Kolumbija, suočavaju s nestankom tla pogodnog za usjeve.

Brazilski farmer na plantaži kave, ilustracija

 Mauro Pimentel/Afp/Profimedia

Neke regije gdje se proizvodi kava, indijski oraščići i avokado možda neće moći podržati uzgoj ovih usjeva u narednim desetljećima, i to zbog previsokih temperatura, pokazalo je švicarsko istraživanje.

Istraživači su kombinirali projekcije klimatskih promjena i čimbenike tla kako bi modelirali koliko će različite regije biti prikladne za uzgoj usjeva 2050. Analiza je tako pokazala da se sve glavne regije gdje se proizvodi kava, dakle Brazil, Vijetnam, Indonezija i Kolumbija, suočavaju s nestankom tla pogodnog za usjeve.

Predviđa se da će u glavnim regijama za uzgoj indijskih oraščića kao što su Indija, Obala Bjelokosti i Benin također biti znatno manje usjeva, dok će kada govorimo o uzgoju avokada najviše patiti Dominikanska Republika, Peru i Indonezija.

Za sva tri usjeva mogu se stvoriiti odgovarajuća područja uzgoja na većim nadmorskim visinama i geografskim širinama, posebno za indijski orah i avokado. Predviđa se da će najviše koristi imati SAD, Argentina, Kina i zemlje istočne Afrike.

Studija je pokazala da će prilagodba klimatskim promjenama biti neophodna u mnogim glavnim proizvodnim regijama, , uključujući prilagodbe u uzgoju biljaka i upravljanju specifičnim za lokaciju.

-Kada identificirate regije koje su klimatski pogodne za uzgoj usjeva, tipografija i čimbenici tla su kritični za uzgoj usjeva i zato smo ih uzeli u obzir u našem modelu, kao i klimatske projekcija za 2050. Zbog negativnog utjecaja na prikladnost usjeva bit će potrebne mjere prilagodbe u svim tim regijama sa sva tri usjeva- rekao je dr. Roman Grüter, sa ZHAW School of Life Sciences and Facility Management u Švicarskoj, koji je bio i glavni autor rada.

Kako bi se zaštitil od mogućih vremenskih nepogoda, ali i dodatno osnažili poljoprivredu, zajednička politika Europske unije u procesu je reforme kojom se nastoji potaknuti održiva proizvodnja te stvoriti preduvjeti za bolju reakciju sektora na sadašnje i buduće izazove.Europski parlament, među ostalim, smatra kako bi najmanje 30 % sredstava za izravna plaćanja trebalo biti namijenjeno ekološkim programima. Zastupnici se zalažu i za postupno smanjenje isplata velikim gospodarstvima, za potpore malim proizvođačima i mladim poljoprivrednicima, te predlažu osnivanje savjetodavnih službi za poljoprivredna gospodarstva u svim državama članicama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. listopad 2022 14:33