BILJANA BORZAN

Uspostavlja se lista antibiotika za ljudsku upotrebu, uz potpunu zabranu u uzgoju životinja

Ove godine na snagu stupaju nova EU pravila kojima će se dodatno postrožiti uvjeti za prodaju i upotrebu antibiotika u uzgoju stoke

Biljana Borzan

 Ured zastupnice

Kad je Europski parlament u listopadu 2021. usvojio rezoluciju o strategiji „od polja do stola” koja omogućava prelazak na održiv prehrambeni sustav Europske unije, hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan, koja je u ime eurosocijalista zadužena za tu strategiju, istaknula je kako će se u sljedećih desetak godina mijenjati načini na koji se u Europi proizvodi, prerađuje, kupuje i konzumira hrana. Što sve u tom pogledu možemo očekivati, pitali smo hrvatsku europarlamentarku.

Na početku podsjeća kako Europskim zelenim planom Europa želi postati prvim klimatski neutralnim kontinentom do 2050. U njemu se predlaže nova strategija održivog i uključivog rasta za poticanje gospodarstva, poboljšanje zdravlja i kvalitete života ljudi i brigu o prirodi, a da pritom nitko ne bude zapostavljen. Strategija „od polja do stola” je jedan od temelja zelenog plana.

- Sustav trenutno funkcionira na kredit, trošeći puno više vode, zemlje, šuma, zdravlja i bioraznolikosti no što bi smio. Ako nešto ne promjenimo, lihvarske kamate na te kredite će plaćati naša djeca i unuci. Sve ekstremnije vremenske nepogode, suše i poplave uzimaju danak, a životinjske vrste nestaju velikom brzinom. Nužne su promjene, na način da reformama profitiraju svi – proizvođači ekonomski, priroda ekološki, a potrošači zdravljem, kvalitetom i dostupnošću – ističe Biljana Borzan.

Dodaje kako proizvodnja, prerada, pakiranje, prijevoz i prodaja prehrambenih proizvoda snažno utječu na okoliš.

- Kako bi osigurali da naš temeljni resursi - tlo, voda i zrak - ostanu plodni, zdravi i čisti, nužan je prelazak na održiv način proizvodnje hrane duž cijelog prozvodnog lanca – naglašava zastupnica.

Strategija “od polja do stola” predviđa do 2030. za 50 posto smanjiti upotrebu pesticida i antibiotika u poljoprivredi, uporabu gnojiva za 20 posto te za najmanje 25 posto povećati površine pod ekološkim uzgojem u EU. Jesu li ti ciljevi ostvarivi? Do čega je sve već dovela pretjerana upotreba pesticida i antibiotika? Može li se to uopće sanirati, neka su od pitanja koja zanimaju mnoge Europljane.

- Snažno podržavam planirano smanjenje upotrebe pesticida i antibiotika. Hrana bez kemije je proizvod s dodanom vrijednošću, koji Hrvatskoj omogućuje tržišnu utakmicu, da izvozi traženu robu i kvalitetnim delicijama nahrani svoje građane i goste. Neodgovornom upotrebom antibiotika ljudi su ubrzali razvoj sojeva superbakterija. Pretjerana upotreba pesticida je dovela do izumiranja kukaca oprašivača, neplodnosti zemlje i pojave mnogih bolesti kod ljudi. Prisutnost tragova pesticida u vodi i ljudskom organizmu nikog ne ostavljaju ravnodušnim – kazuje Biljana Borzan.

Naglašava kako je smanjenje masovne upotrebe antibiotika u uzgoju životinja nužno jer je to jedan od razloga nastanka „superbakterija“ otpornih na postojeće lijekove, koje su sve veća prijetnja ljudskom zdravlju.

- Zadnja nova klasa antibiotika za liječenje ljudi je pronađena u 90-ima i znanost ne smije izgubiti utrku s evolucijom bakterija. To bi značilo povratak medicine u 19. stoljeće, kada su i rutinske operacije bile vrlo rizične – kaže zastupnica Borzan.

Kaže i kako je značajno napomenuti da prodaja i upotreba antibiotika u europskoj poljoprivredi postojano pada već godinama, a taj trend slijedi i Hrvatska. Od 2014., kada se počelo mjeriti prema metodologiji EMA-e, do 2018., prodaja veterinarskih antibiotika u Hrvatskoj se smanjila za oko trećinu.

- Ove, 2022. godine na snagu stupaju nova EU pravila, na kojima sam i ja radila, kojima će se dodatno postrožiti uvjeti za prodaju i upotrebu antibiotika u uzgoju stoke. Između ostalog, uspostavlja se lista ključnih antibiotika koji će biti rezervirani isključivo za ljudsko upotrebu, uz potpunu zabranu u uzgoju životinja. Nadalje, zabranjuje se rutinska upotreba antibiotika, za ubrzavanje rasta i prinosa te kao nadomjeska za lošu higijenu i uvjete uzgoja. Imajući to sve na umu, cilj za 50 posto smanjenje upotrebe antibiotika do 2030. je dostižan i realističan – smatra Biljana Borzan.

Pojašnjava i kako je prodaja pesticida u EU u generalnom trendu smanjenja, iako pokazatelji variraju iz godine u godinu. U Hrvatskoj se, kaže, prodaje manje pesticida u usporedbi s prosjekom EU, manje od nas ih koriste samo Latvija, Cipar i Slovenija.

- Realnost je da masovna konvencionalna proizvodnja hrane trenutno nije moguća bez upotrebe sredstava za zaštitu bilja. Iako su moji prioriteti zaštita javnog zdravlja i okoliša, potrebno je pronaći ravnotežu kako se ne bi dogodio nenadoknadiv pad proizvodnje i dostupnosti hrane. U tom scenariju Europa bi se morala okrenuti uvozu hrane iz trećih zemalja, koje redom imaju blaže propise o pesticidima, što bi povećalo upotrebu pesticida u tim zemljama – kazuje zastupnica Borzan.

Naglašava i kako je ključna raspodjela tereta i ciljeva reforme po državama članicama.

- Što znači smanjenje upotrebe pesticida za 50 posto do 2030.? Je li to cilj za EU u cjelini, ili za svaku državu članicu? Neke države troše značajno manje pesticida od drugih jer su nacionalnim mjerama već smanjile njihovu upotrebu. Zato nije logično propisati linearno 50 postotno smanjenje za sve države. Na taj način se nagrađuju države koje troše najviše pesticida, a kažnjavaju one koje troše najmanje. U pregovorima zastupam takvo stajalište i čini se da će ono biti usvojeno – kaže Biljana Borzan.

Nadalje, da bi strategija uspjela, mora se, ocjenjuje Borzan, uključiti i u trgovinske sporazume koje Unija ima s trećim zemljama.

- EU će propisati nove standarde i pravila za proizvodnju hrane, no, da bi zaštitila svoje proizvođače, isti propisi moraju vrijediti za svaki list salate ili komad mesa koji se u EU uvozi. Zanimljivo je da su SAD negativno reagirale na Europski zeleni plan i “Od polja do stola”. Svjesni su da će planirane mjere i novi europski standardi otežati trgovinu poljoprivrednim proizvodima, odnosno plasman američkih proizvoda u EU – kaže Borzan.

Također ističe kako je ključno poljoprivrednicima ponuditi ekonomski i ekološki održive alternative, poput manje škodljivih pesticida, novih tehnika uzgoja i poticati prelazak na ekološku proizvodnju.

- Ostvariti sve što predviđaju Europski zeleni plan i strategija „od polja do stola“ neće biti ni lako, ni jeftino, ni jednostavno. Ako reforme budu provedene naprečac, bez dovoljno financijske i druge podrške proizvođačima, rezultati će izostati, a posljedice bi mogle biti dugoročne – smatra zastupnica.

- Ako pitate prosječnog građanina podržava li drastično smanjenje upotreba pesticida u poljoprivredi ogromna većina će odgovoriti potvrdno, no ako to isto pitate prosječnog poljoprivrednika dobit ćete vrlo drugačiji odgovor. I jedan i drugi imaju svoje argumente, građanin želi zdraviju hranu i čišći okoliš, poljoprivrednik sredstva da zaštiti egzistenciju od bolesti i štetočina. Naš posao, kao zakonodavca, je odvagnuti sve argumente i pozicije, odlučiti što je dugoročno u javnom interesu i predložiti rješenja koja će raditi za opće dobro – zaključuje hrvatska europarlamentarka i potpredsjednica eurosocijalista Biljana Borzan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
31. siječanj 2023 08:24