Broj elektrana na ugljen koje se otvaraju diljem svijeta pao je prošle godine, ali se još uvijek sagorijeva previše ugljena i planira se izgradnja previše novih elektrana na ugljen da bi svijet ostao unutar sigurnih temperaturnih granica. Činilo se da je upotreba ugljena bila u dugoročnom padu prije pandemije Covid-19, ali lockdowni diljem svijeta i gospodarski potresi doveli su do povećanja novih projekata ugljena u 2020., osobito u Kini.

Prošle je godine ukupni kapacitet energije iz ugljena u razvoju ponovno naglo pao, za oko 13%, s 525 GW na 457 GW, što je rekordno nisko za nove elektrane u razvoju, prema izvješću Global Energy Monitora objavljenom u utorak. Pao je i broj zemalja koje planiraju nove pogone, s 41 na početku 2021. na 34 zemlje.

Ali ove ohrabrujuće znakove nadjačalo je usporavanje ukidanja starijih elektrana na ugljen. Količina električne energije proizvedene iz ugljena porasla je za 9% u 2021. na rekordno visoku razinu.

Autori izvješća zaključili su da se "posljednji dah ugljena još ne nazire", unatoč tome što su se zemlje na klimatskom summitu UN-a Cop26 u studenom prošle godine dogovorile o "postupnom smanjenju" ugljena.

Kontinuirana upotreba ugljena dolazi unatoč sve oštrijim upozorenjima znanstvenika u posljednjoj procjeni Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), kada je zaključeno da će svijet daleko premašio granicu od 1,5 C bez brzog smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Rat u Ukrajini također je uzeo danak, podižući cijene plina i pojeftinjujući ugljen. No, Lauri Myllyvirta, vodeći analitičar Centra za istraživanje energije i čistog zraka, i jedan od autor izvješća, rekao je da postoje mnogi vjesnici promjena – posebno u Europi – gdje države žele reformirati svoje energetske sustave kako bi dobili čistu energiju.

-Zaista je važno naglasiti potražnju za čistom energijom kao odgovor na invaziju. Slabljenje potražnje u Kini također je umanjilo izglede za daljnji rast korištenja ugljena- dodao je.

Kina je od početka pandemije Covida-19 najavila više novih elektrana na ugljen nego ostatak svijeta zajedno, premda bi planovi kineske vlade za povećanje proizvodnje čiste električne energije do 2025. trebali značiti da će se koristiti manje ugljena. No, prema izvješću, izgradnja takvih pogona mora se kontrolirati mnogo strože, inače bi sve veći višak kapaciteta mogao naštetiti tranziciji zemlje.

U svijetu još uvijek postoji više od 2400 elektrana na ugljen koje rade u 79 zemalja, što ukupno čini gotovo 2100 GW kapaciteta. Od toga za samo 170 elektrana nije određen datum zatvaranja, ali u izvješću tvrdi kako su predviđeni datumi predaleki ako namjeravamo ostati unutar zagrijavanja od 1,5C.

“Cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. svakako jest ambiciozan, ali nije neostvariv. Dovoljno je vremena ostalo pred nama da shvatimo ozbiljno ovaj urgentan zadatak i učinimo sve u našoj moći da tu obvezu ispunimo. Pozitivno je to što sve više ljudi uviđa probleme i klimatske prijetnje, a to nas bez sumnje čini spremnijima za reakciju i osobni doprinos", kazao je o ambiciozom europskom klimatskom planu, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.