SIZEWALL C

Velika Britanija prvi put nakon 1985. uložit će državni novac u nuklearku. S tržište žele izbaciti Kineze

Guardian tvrdi kako je britanska vlada sve više zabrinuta za sigurnost zbog kineske uključenosti u nacionalnu infrastrukturu
Nuklearna elektrana, ilustracija
 Boris Roessler/AFP

Britanska vlada će izvršiti svoje prvo izravno ulaganje u nuklearni reaktor velikih razmjera od 1995. Naime, Velika Britanija se obvezala da će uložiti do 1,7 milijardi funti novca poreznih obveznika u novu elektranu. Dokumenti ministarstva financija objavljeni uz jesensku izjavu nisu naveli i u koju će elektranu investirati, ali Guardian otkriva kako je najvjerojatnije riječ o elektrani Sizewell C u Suffolku, čija se vrijednost procjenjuje na 20 milijardi funti.

Guardian tvrdi i kako su britanski državni dužnosnici upravo u pregovorima s francuskom državnom energetskom tvrtkom EDF, o tome kako financirati elektranu Sizewell C.

Prva investicija bila bi dovoljna da vladi Ujedinjenog Kraljevstva preda 8,5% udjela u Sizewellu C i potencijalno izbaci China General Nuclear (CGN) iz projekta uz pomoć privatnih investitora. Ta nuklearka bi u konačnici mogla napajati 6 milijuna domova, ali se projektu protive lokalni aktivisti, postoji zabrinutost oko troškova, a ni Kinezi se neće predati bez borbe.

Guardian napominje i kako britanska vlada pod svaku cijenu želi zamijeniti državu kinesku tvrtku CGN, koji ima 20% udjela u Sizewellu. budući da su sve više zabrinuti zbog kineske uključenosti u nacionalnu energetsku infrastrukturu. Vlada je ranije ovog tjedna postavila novi zakon za okvir financijske potpore nuklearnim elektranama koji bi projekte učinio privlačnijima za privatne investitore tako što bio dio početnih troškova bio koncentriran na računima za energiju kućanstava, i to prije nego što elektrane počnu proizvoditi električnu energiju.

Nuklearne elektrane trenutno proizvode približno jednu trećinu električne energije i 14% energije koja se koristi u EU-u. Nuklearna energija je niskougljična alternativa fosilnim gorivima i važna komponenta u mješavini energetskih izvora mnogih država članica. Međutim, zbog posljedica nesreće u Černobilu 1986. i nuklearne katastrofe u Japanu u Fukushimi 2011. oko otvaranje nuklearnih elektrana zabrinjava dobar dio javnosti.

Europski parlament svojim je prvim čitanjem 2009. o prijedlogu direktive Vijeća o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost od 22. travnja 2009. naročito naglasio činjenicu da je nuklearna sigurnost u interesu Zajednice i da je treba uzeti u obzir pri donošenju odluka o izdavanju dozvola za nove elektrane ili produženje rada postojećim . Međutim, konačna direktiva, donesena u okviru postupka savjetovanja, usredotočuje se na nacionalnu odgovornost država članica i ne poštuje prijedloge Parlamenta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. listopad 2022 10:47