FINANCIJSKI SEKTOR

Velike banke morat će podnositi izvještaje o utjecaju poslovnih transakcija na okoliš i klimu

Novi Zeland, Francuska, Velika Britanija i Švicarska prve su države koje su ili će uskoro implementirati takve zakone

Glavni ured banke Credit Suisse u Zurichu

 Sebastien Bozon/Afp/Profimedia

Novi Zeland ima novi zakon kojim će prisiliti svoje financijske institucije da otkriju utjecaj koje njihove poslovne transakcije imaju na okoliš i klimu. Svaka banka s imovinom većom od milijardu novozelandskih dolara (620 milijuna eura) morat će se pridržavati pravila.

Zakon će obuhvatiti oko 200 najvećih novozelandskih financijskih tvrtki, kao i velike strane banke, uključujući četiri najveće australske banke, Commonwealth Bank of Australia, Australia and New Zealand Banking Group, Westpac Corp i National Australia Bank. Dio je to strategije za smanjenje emisija na Novom Zelandu - što uključuje stvaranje ugljično neutralnog javnog sektora do 2025.

Trenutačno većina financijskih institucija na Novom Zelandu javno ne otkriva puno informacija o utjecaju njihovih aktivnosti na okoliš.

-Nadamo se da će, ako tvrtke moraju otkriti svoj utjecaj na okoliš, to potaknuti druge organizacije da ozbiljnije poduzmu klimatske mjere.Imamo priliku utrti put drugim zemljama da objave u vezi s klimom postanu obavezne .Novi Zeland je svjetski lider u ovom području i prva zemlja na svijetu koja je uvela obvezno izvješćivanje o klimi za financijski sektor- rekao je tamošnji ministar za pitanja klimatskih promjena James Shaw.

Iako Novi Zeland tvrdi da je prvi prisilio financijske institucije na ovakve objave, i druge su zemlje već poduzele takve korake. Ranije ove godine, Švicarska se pridružila Francuskoj i Velikoj Britaniji u primjeni sličnih pravila o otkrivanju podataka o bankama. Zemlje G7 odobrile su obveznu objavu podataka povezane s klimom, vodeći se prema preporukama Radne skupine za financijske objave. Nakon ovog odobrenja, Francuska je bila prva koja je implementirala mjere, zahtijevajući od investitora da deklariraju koliko je njihova imovina ekološki održiva, s obvezom ažuriranja podacima o emisijama svakih pet godina. Velika Britanija se obvezala uvesti slične postupke do 2025. godine.

Švicarska zahtijeva da banke, osiguravatelji i tvrtke s više od 500 zaposlenih i preko 20 milijuna franaka (18,74 milijuna eura) imovine otkriju koliko su im poslovne operacije rizične po klimu i to do 2022.

Valja spomenuti i kako je Gatehouse Bank, banka sa sjedištem u Londonu, ovoga tjedna objavila kako je operativno postala ugljično neutralna.

Banka, koja svoje poslove usklađuje sa šerijatskim zakonikom, poduzima korake koji uključuju smanjenje poslovnih putovanja, poslovanje u energetski učinkovitim zgradama i uvođenje politike održive nabave.

“Znamo da je naš najveći utjecaj na okoliš povezan s aktivnostima koje financiramo, a postati operativno neutralan ugljik samo je prvi korak- kaže Charles Haresnape, izvršni direktor banke Gatehouse.

U lipnju 2019. Europsko vijeće pozvalo je Europsku investicijsku banku (EIB) da „intenzivira svoje aktivnosti za potporu klimatskoj politici”. EIB je u studenome 2019. na to odgovorio novom klimatskom strategijom i politikom kreditiranja u energetskom sektoru.

Također se obvezao uskladiti sve svoje aktivnosti financiranja s ciljevima Pariškog sporazuma. Konkretnije, EIB će do 2025. na 50 % povećati udio ulaganja u okviru svojeg prioriteta „djelovanje u području klime i okolišna održivost” te će nakon 2021. prestati financirati projekte povezane s fosilnim gorivima.

U skladu s člankom 308. UFEU-a pri izmjeni Statuta EIB-a mora se provesti savjetovanje s Europskim parlamentom.

Parlamentarni odbor svake godine analizira aktivnosti EIB-a te predstavlja izvješće na plenarnoj sjednici na koju je pozvan i predsjednik EIB-a.

U skladu s uredbom na snazi Parlament odobrava imenovanje glavnog direktora i zamjenika glavnog direktora EFSU-a. Godišnja odobrena sredstva iz proračuna EU-a povezana s jamstvenim fondom odobravaju Europski parlament i Vijeće u okviru godišnjeg proračunskog postupka. EIB i Komisija obvezni su izvještavati Parlament i to u obliku godišnjih izvješća, ad hoc saslušanja i zahtjeva za pružanje informacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2022 23:25