Dario Kožul, predsjednik je Udruge za promicanje društvene, okolišne i ekonomske održivosti “Održivi svijet” u Bolu na otoku Braču. Osnovana je, kaže nam, prije desetak godina, a ranije je djelovala u Sutivanu.

-Jedna divna ekipa ljudi je involvirana, napravili su puno održivih projekata, a novi zamah udruge ide prema edukaciji stanovništva otoka Brača, a i vladajućih struktura. Želimo ih potaknuti da otvore oči, da se vidi da je vrijeme za održivo ponašanje sada i da se moramo mijenjati strahovitom brzinom. Imamo ogromnu priliku da turizam kao osnovna djelatnost i sve ostalo promijenimo, a da za to dobijemo puno novaca i ostanemo vrhunska turistička destinacija – naglašava Dario Kožul s kojim smo razgovarali za vrijeme nedavno održane konferencije “Dani Sunca” u Hvaru koju su organizirali udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske i udruga Pokret otoka.

Kad govori o održivom svijetu, Dario Kožul ističe kako u svim segmentima, u centru svega trebaju biti stanovnici otoka, njihove potrebe, razmišljanje o njihovoj budućnosti i budućnosti njihove djece.

- To je socijalni aspekt održivosti koji je ključan, onda imamo okolišni, gospodarenje otpadom, energijom, vodom, dakle to su stvari koji su izuzetno važne. Naravno, u to ide energetska tranzicija koja je neminovnost, moramo vrlo brzo postati energetski neovisni, to možemo, ali moraju se ljudi osvijestiti, pokrenuti – kaže Kožul koji održivost pokazuje i u svom poslovanju.

Bavi se ugostiteljskim poslom, te ekološkom poljoprivredom. U ovom času poljoprivredom se bavi u manjem dijelu, ali priprema se i za veći ekološki uzgoj poljoprivrednih kultura.

-Fokusiran sam na to da pokažem da bi se ugostiteljski posao trebao vratiti na ono što sama riječ govori - ugostiti nekoga, zaista mu biti netko tko će ga primiti kao u svoju kuću pod broj jedan, drugo da se i to može raditi na održiv način – ističe Kožul koji ima gastro kućicu na plaži Zlatni rat, te bistro BioMania u centru Bolu.

-Ovo je prva prava sezona bistroa, otvorili smo prošle godine usred pandemije, broj jedan smo na otoku Braču, mislim da možemo pokazati da na svaki način možemo raditi održivo, imamo sve organske namirnice, potpuno smo biljno bazirani s kvalitetnom ponudom jela i pića – objašnjava Kožul svoj pristup ugostiteljskom poslu. Pri tom surađuje s lokalnim proizvođačima, to mu je, kaže, najviše u fokusu.

- Nešto proizvedemo i sami, ali nije nam intencija da sami proizvodimo za sebe već da uključimo što veći broj ljudi koji ekološki proizvode i da im tu pomognemo. Jednostavno na taj način pokazujemo da i to moramo mijenjati, taj princip jednolične, bezuskusne industrijske hrane, često vrlo loš servis koji šteti ugledu destinacije, sve se to treba i može promijeniti – naglašava Dario Kožul.

Dodajmo kako je konzumacija lokalnih i sezonskih proizvoda jedna od preporuka za smanjivanje ugljičnog otiska, a to je pojam koji se upotrebljava za kvantificiranje učinka aktivnosti, osobe ili zemlje na klimatske promjene

Staklenički plinovi ispuštaju se proizvodnjom i potrošnjom robe i usluga, pa tako i svatko svojim aktivnostima može smanjiti svoj ugljični otisak. A to se može učiniti na razne načine, od toga da mijenjamo navike putovanja i trošimo manje energije do toga da biramo gdje ćemo i što kupovati. Reklo bi se da svatko može graditi svoj održivi svijet, a time doprinijeti i ostvarenju ciljeva zacrtanih u borbi s klimatskim promjenama.

Kao što se zna, Europska unija želi kroz europski zeleni plan do 2050. ostvariti klimatsku neutralnost. Zastupnici Europskog parlamenta potvrdili su krajem lipnja dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050. Novim europskim propisom o klimi povećava se cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. s 40 posto na najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990. godine, a zahvaljujući njemu cilj klimatske neutralnosti do 2050. postaje pravno obvezujući.