Jeste li se ikada pitali u kojoj mjeri promet, a pogotovo zračni i pomorski, doprinose klimatskim promjenama? Na svojim internet stranicama, Europski parlament objavio je najvažnije podatke i činjenice koje biste trebali znati o toj temi. Sažetak njihova pregleda donosimo u ovom kratkom vodiču.
Kako EU stoji s emisijama iz prometa?
Prema podacima iz 2017. godine, a koje je objavila Europska agencija za okoliš, u sektoru prometa - a u kontekstu ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU - najveći je izvor cestovni promet, i to s udjelom od 19.35 posto. Iza njega slijedi zračni promet - međunarodni s 3,42 posto te domaći s 0,35 posto. Iza njega je pomorski promet, i to međunarodni s 3,15 posto i domaći s 0,46 posto. Druge vrste prijevoza odgovorne su za 0,27 posto emisija stakleničkih plinova. Za sav ostatak od ukupne količine emisija u EU - velikih 73 posto - odgovorni su drugi sektori: energetika, poljoprivreda, industrijska prerada i korištenje, upravljanje otpadom...
Koji je specifični problem sa zračnim i pomorskim prometom?
Iako su zračni i pomorski promet svaki pojedinačno odgovorni za manje od 3,5 posto emisija stakleničkih plinova u EU, oni predstavljaju najbrže rastući izvor emisija. Naime, emisije iz međunarodnog zračnog prometa porasle su u odnosu na 1990. godinu za čak 128 posto, a u međunarodnom pomorskom prometu za 31,7 posto. Dapače, procjenjuje se da će emisije u zračnom prometu 2050. biti sedam do 10 puta veće od razina zabilježenih 1990. U pomorstvu bi se mogle povećati za 50 do 250 posto.
Koji je razlog?
Glavni razlog jest porast prometa zbog sve većeg broja putnika i sve opsežnije trgovine. Broj putnika u zračnom prometu u Europskoj uniji se od 1993. se utrostručio (tada je iznosio 360 milijuna), a znatno se uvećao i opseg međunarodne pomorske trgovine.
Što radi Europski parlament po tom pitanju?
Europski parlament je u rezoluciji usvojenoj uoči COP25 konferencije o klimatskim promjenama 2019. godine pozvao na postavljanje viših ciljeva u kontekstu smanjenja emisija iz zračnog i pomorskog prometa, a 16. rujna 2020. glasao je i za uključivanje pomorskog prometa u sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova EU-a od 2022. godine te za postavljanje obveza brodarskim kompanijama - mjera kojima bi se smanjenje emisija ugljičnog dioksida smanjilo za barem 40 posto do 2030. godine. Potrebu za smanjenjem emisija u pomorskom prometu i njegovo uključivanje u sustav trgovine emisijama ponovio je i 27. travnja 2021. Što se tiče ostvarenja Zelenog plana te tranzicije prema klimatski neutralnoj Europi, u sektoru brodarstva eurozastupnici predlažu iduće mjere: postupno ukidanje teških loživih ulja uz oslobođenje od poreza na alternativna goriva; dekarbonizaciju, digitalizaciju i automatizaciju europskih luka; regulirani pristup lukama EU-a za brodove koji su najveći zagađivači i tehnička poboljšanja samih plovila.
