TUŽNE BROJKE

Zabrinjavajući rast nasilja: prošle godine ubijen je rekordan broj zaštitnika okoliša i ekologa

Ubojstva se uglavnom događaju u državama gdje su i prihodi stanovništva niži. Najviše ih je ubijeno u Kolumbiji
Kolumbijski sprovod
 -/Eye Ubiquitous/Profimedia

Prošle godine ubijen je rekordan broj zaštitnika okoliša i ekologa. Nove brojke koje je objavio Global Witness pokazuju kako je 2020. ubijeno 227 ljudi koji su pokušali zaštiti šume, rijeke i druge ekosustave. Čak jedna trećina njih bili su pripadnici autohtonih naroda.

Autori tvrde da se sukobi povezan s okolišem uglavnom događaju u državama gdje su i prihodi stanovništva niži u usporedbi s državama Sjeverne Amerike, Europe i Oceanije. "Naši podaci pokazuju kako su u prosjeku četiri zaštitnika okoliša ubijena svaki tjedan od potpisivanja Pariškog klimatskog sporazuma [2016.]", stoji u izvješću.

Godišnji broj mrtvih porastao je u posljednje dvije godine i sada je dvostruko veći nego 2013.

"Napadi su u porastu", rekao je jedan od autora istraživanja, Chris Madden. "To vidimo zahvaljujući bazama podataka diljem svijeta."

Kao i prethodnih godina, Južna i Srednja Amerika - dom najraznolikijeg svjetskog ekosustava - bio je najsmrtonosnija regija za zaštitnike prirode.

Kolumbija je na vrhu neslavne liste sa 65 ubojstava, čime se nastavlja smrtonosni trend koji je započet nakon mirovnog sporazuma iz 2016. između vlade i pobunjenika Farca, kada su dijelovi zemlje otvoreni velikim korporacijama, što je rezultiralo sukobima oko resursa. Među žrtvama su biolog Gonzalo Cardona, zaslužan za spašavanje od izumiranja žutouhe papige i šumski čuvar Yamid Alonso Silva, koji je ubijen u blizini nacionalnog parka El Cocuy.

Druga na listi je Meksiko, gdje je 30 branitelja okoliša izgubilo život. Među njima je bio i Óscar Eyraud Adams, starosjedioc s teritorija Kumiai u Meksiku, koji je protestirao kada su mu usjevi presušili nakon što je izvor vode preusmjeren u bogatija područja i tvornicu Heineken. Ubili su ga 24. rujna u Tecateu, u vlastitom domu.

Prema procjenama Međuvladine znanstveno-političke platforme za bioraznolikost i usluge ekosustava (IPBES), priroda u svijetu propada neviđenom brzinom te milijunu od procijenjenih osam milijuna vrsta prijeti izumiranje. Zastupnici Europskog parlameneta stoga pozdravljaju namjeru Strategije EU-a za bioraznolikost da do 2050. globalni ekosustavi budu obnovljeni, otporni i prikladno zaštićeni. Za ostvarenje te namjere traže europski propis o bioraznolikosti sličan europskom propisu o klimi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2021 16:32