DOBRA ENERGIJA

Zelena energetska zadruga pokazuje kako je to kad građani uzmu energiju u svoje ruke

Želimo da što veći broj naših građana ima mogućnost ulaganja u sunčane elektrane i da svi naši krovovi budu sunčani, kaže Zoran Kordić
Zoran Kordić
 
 Ante Cizmic/Cropix

Zelena energetska zadruga (ZEZ), u suradnji s europskom inicijativom Sporazum gradonačelnika, Udrugom gradova i udrugom Pokret otoka, 19. listopada u Čakovcu započinje turneju “Dobra energija”.

Riječ je o kampanji promocije solarne energije, a ove godine u listopadu i studenom obuhvatit će 12 novih gradova na području sjeverne i središnje Hrvatske (Čakovec, Ludbreg, Prelog, Zaprešić, Ivanić-Grad), Slavonije (Slavonski Brod, Pleternica, Slatina) te obale i otoka (Zadar, Cres, Mali Lošinj, Grad Hvar).

-I ove godine u drugom izdanju turneje “Dobra energija” u svim mjestima će se održati besplatna edukacija, tribina za građane, razgovarat ćemo i s lokalnom vlasti o tome da se izdvoje proračunska sredstva za poticanje sunčanih elektrana u tim gradovima. Imali smo velik interes, 25 gradova se javilo na naš otvoreni poziv da budu domaćini takve turneje. gradovi prepoznaju priliku da akceliraju priču solarizacije – kazao nam je Zoran Kordić, upravitelj i jedan od suosnivača Zelene energetske zadruge koja djeluje od 2013. godine.

-Počeli smo s idejom da promoviramo i sami pokažemo primjerom kako je to kad građani uzmu energiju u svoje ruke. Ovih osam godina smo fokusirani na tu temu – kazao nam je Kordić koji je nedavno sudjelovao i na prvoj konferenciji posvećenoj korištenju Sunčeve energije koju su u gradu Hvaru pod nazivom “Dani Sunca” organizirali udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske i Pokret otoka.

Govoreći o aktivnostima ZEZ-a, kazuje nam kako su za to vrijeme napravljeni prvi iskoraci, prve kampanje i projekti sunčanih elektrana u kojima su građani mogli biti uključeni kao investitori.

-To želimo utkati u sve projekte koji se događaju, bilo da su to veliki projekti pa se onda dio prepusti ili ponudi lokalnoj zajednici, pri čemu mislim na gradove i općine i građane koji tamo žive, ili ako pričamo o krovovima, što treba primarno staviti kao cilj, onda želimo da što veći broj naših građana ima tu mogućnost i da svi naši krovovi budu sunčani – kaže Zoran Kordić.

Zanimalo nas je i koja bi iskustva ZEZ-a u ovih osam godina mogli prenijeti onima koji će krenuti u osnivanje energetskih zajednica prema novom Zakonu o tržištu električne energije.

Naime, novitet je energetska zajednica građana kako bi se svim krajnjim kupcima omogućilo da izravno sudjeluju u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije.

Inače, novi Zakon o tržištu električne energije prenosi sve odrednice Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL L 158, 14.6.2019.), a u provedbi zelene tranzicije očekuje se i donošenje još jednog važnog zakona, onog o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.

-Energetska zajednica kako je predloženo kroz novi zakon daje tu jednu mogućnost udruživanja. Slijedom toga građani, bilo da se radi o stanarima višestambenih zgrada ili kvarta jedne općine i grada, sada se mogu udruživati i imat će mogućnost međusobnog dijeljenja viškova energije. Iz toga imate ekonomsku korist jer u tom dijeljenju se neće plaćati puna cijena mrežarine, ali da bi došli do toga trebamo i pametna brojila, trebamo izdigitalizirati cijelu priču, tako da imamo odraditi još nekoliko stepenica da bi priča o energetskim zajednicama postala stvarnost – pojašnjava naš sugovornik.

Dodaje kako je energetska zadruga forma koja isto tako može odgovarati pravnoj definiciji energetske zajednice, no više se zasniva na demokratičnosti u upravljanju i zajedničkom suvlasništvu zadruge i projekata koje provodi.

-U Križevcima imamo prvu takvu lokalnu energetsku zajednicu čiji članovi su građani Križevaca koji su već kod sebe doma postavili sunčane panele ili bili ulagači u slične projekte. ZEZ je s Gradom Križevcima uspostavio i pomogao da se ta lokalna zadruga dogodi. Na Cresu je osnovana energetska zadruga, tu dajemo suport ali nismo formalno uključeni. Ti modeli se javljaju, interes građana postoji i sada je do investitora, počevši od Hrvatske elektroprivrede do svih drugih da to prepoznaju, da jednostavno uključe građane u investiranje i planiranje projekata – ističe Kordić.

Što se tiče financiranja, kaže kako se ZEZ uglavnom financira iz EU fondova, dakle projektno, dok im dio prihoda dolazi s tržišta, iz konzultantskog angažmana.

- Prije nekoliko mjeseci dobili smo grant od Googla, oni nas pomažu i pomagat će nas iduće dvije godine za razvoj digitalne platforme Na sunčanoj strani koja bi građanima trebala olakšati put do realizacije elektrane. Na toj stranici će na jednom mjestu imati sve recenzicije o instalaterima koji se time bave, moći će odabrati različite projektne timove. Gradimo automatiziranu platformu koja bi kroz dvije godine trebala imati sve funkcionalnosti i građanima znatno olakšati ono što ih sada muči, a to je brzina, vrijeme, znanje i financiranje naravno – kaže Zoran Kordić.

Platorma je, dodaje, već funkcionalna. Razvili su je uz pomoć sredstava Europskog instituta za inovacije i njegove zajednice znanja i inovacija za klimu EIT Climate KIC, a sad se priča nastavlja s Googlom gdje je ZEZ dobio sredstva na natječaju Google Impact Challenge za daljnji razvoj usluge i platforme.

-Google nas želi više potaknuti u tom digitalnom pravcu kako bi ta stranica doista imala sve potrebne informacije koje jedan prosječan građanin treba kad želi uložiti u elektranu – napominje Kordić.

Dodaje kako većina aktera na tržištu gleda kako do velikih projekata i velikih elektrana, gdje je naravno i najveći profit, a nitko se ne bavi previše malim kućanskim elektranama.

- Mi se tu želimo pozicionirati, oživjeti to tržište, pomoći instalaterima i ako je moguće uključiti neke nove kroz dodatne edukacije, prekvalifikacije radnika jer vidimo tu ogroman potencijal koji onda nije samo klimatski već je i potencijal razvoja i zapošljavanja u lokalnoj zajednici – ističe Zoran Kordić.

A s obzirom na potencijal koji Hrvatska ima u korištenju Sunčeve energije i svega 0,5 posto električne energije dobivene iz Sunca, kao i zbog opredijeljenja Europske unije u postizanju ambicioznog cilja klimatske neutralnosti do 2050., u Hrvatskoj bi u idućim godinama moglo biti znatno više sunčanih krovova.


Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 02:02