RASPRAVA

‘Zeleni tužitelj‘ bi mogao pokretati istrage, ali i osigurati ujednačenost kazni

Europarlamentarci ističu kako se kaznena djela protiv okoliša često smatraju manje ozbiljnim kaznenim djelima, što je potpuno pogrešno

Ilustracija

 Igor Stevanovic/Sciencephoto/Profimedia

Kaznena djela protiv okoliša u Europskoj uniji te moguće ideje kako se izboriti protiv njih bili su predmet rasprave koja je u ožujku ove godine održana pod okriljem Odbora Europskog parlamenta za predstavke i Odbora Europskog parlamenta za pravna pitanja. Raspravi su prisustvovali i predstavnici Europske komisije, ali i gostujući stručnjaci. Detalji rasprave objavljeni su na stranicama Europskog parlamenta.

Jedna od uključenih stručnjakinja bila je Francesca Carlsson, pravnica iz European Environmental Bureaua (EEB). Prisutnima je poručila kako su u borbi s kaznenim djelima protiv okoliša ključna tri faktora - primjereno definiranje vrste kaznenog djela, pozivanje pravnih osoba (tvrtki) na odgovornost i uvođenje sankcija koje će počinitelje doista odvratiti od toga da počine kazneno djelo.

Istom je prilikom upozorila na prijetnje s kojima se suočavaju aktivisti za zaštitu okoliša, uključujući i one smrću, te istaknula kako su motiv za kaznena djela protiv okoliša financijski čimbenici. Također, prema njezinu mišljenju, aktualne mjere u smislu sankcija nisu dovoljno moćne u odvraćanju od počinjenja kaznenih djela. S tom se tvrdnjom složio i njezin kolega iz EEB-a Frederik Hafen. Postojeće sankcije se, kazao je, doživljavaju kao "trošak koji ide uz obavljanje posla", a uvjeren je da bi u aktualnom prijedlogu reforme Direktive o kaznenim djelima protiv okoliša, i to u njezinu glavnom dijelu, trebalo izrijekom spomenuti riječ "ekocid", ali i postrožiti kazne te dodatno pojasniti koncept "značajne štete".

U diskusiji je sudjelovao i José Antonio Alfaro Moreno iz Europolova projekta EnviCrime. On se dotakao toga kako Europol razvija svoje operativne sposobnosti u borbi s kaznenim djelima protiv okoliša, primjerice ilegalnom sječom šuma, te istaknuo kako su u tom kontekstu, zato što se radi o specifičnim kaznenim djelima, nužne specijalizirane jedinice unutar policijskih snaga država članica. Europol, rekao je, surađuje i s Interpolom i trećim zemljama, a upravo će ta međunarodna suradnja biti ključna u budućnosti.

U ime Europske komisije istupila je Ingrid Breit. Predstavila je Komisijin nedavni prijedlog reforme postojeće Direktive i istaknula kako je dosadašnja direktiva zastarjela. Prema novom prijedlogu onda bi umjesto dosadašnjih devet kategorija trebala pokrivati njih ukupno 18, a među novima su i ilegalna trgovina drvenom građom te ilegalno izvlačenje vode. Cilj reforme je, naglasila je, postrožiti i sankcije, ali i mobilizirati civilno društvo, među ostalim zaštitom zviždača.

Neki od sudionika su kao rješenje istaknuli oformljavanje ured tzv. zelenog tužitelja. On bi mogao pokretati istrage, ali i pomogao osigurati ujednačenost kazni na razini svih država članica.

Što se tiče europarlamentaraca koji su sudjelovali u raspravi, oni su naglasili važnost provedbe europskih zakona, no smatraju da je Komisija preblaga. Istaknuli su kako se kaznena djela protiv okoliša često smatraju manje ozbiljnim kaznenim djelima, što je potpuno pogrešno, a naglasili su i važnost principa "onečišćivač plaća". Povrh svega toga, izrazili su i sumnju u to jesu li aktualni prijedlozi o reformi Direktive dovoljni za borbu protiv ozbiljnih kaznenih djela i organiziranog kriminala. Muči ih i to bi li se borba protiv takvih kaznenih djela mogla na bolji način voditi kroz postojeća tijela ili pak je nužno uspostavljanje novog (tzv. zelenog tužitelja). Naglasili su i veliku važnost prekogranične pravosudne suradnje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2022 05:23