Svijet treba učetverostručiti godišnja ulaganja u prirodu ako se do sredine stoljeća želi izboriti s problemima klime, narušene biološke raznolikosti i degradacije zemljišta, tvrdi novo izvješće UN-a, piše Guardian.
Ulaganjem samo 0,1 posto svjetskog BDP-a svake godine u restorativnu poljoprivredu, šume, upravljanje onečišćenjem i zaštićena područja kako bi se do 2050. godine prevladao "manjak" u iznosu od 4,1 bilijuna dolara, mogao bi se izbjeći raspad prirodnih ‘usluga‘ ekosustava kao što su čista voda, hrana i zaštitu od poplave, navodi se u izvješću.
Izvještaj o stanju financija za prirodu, koji su izradili UN-ov program za okoliš (Unep), Svjetski ekonomski forum (WEF) i Inicijativa za ekonomiju degradacije zemljišta (ELD), kaže da je za održavanje biološke raznolikosti i prirodnih staništa vitalnih za ljudsku civilizaciju, potrebno ukupno ulaganje od 8,1 milijarde dolara godišnje, što će do 2050. doseći 536 milijardi dolara, što je iznos za koji se procjenjuje da će biti 0,13 posto globalnog BDP-a.
Više od polovice globalnog BDP-a oslanja se na visoko funkcionirajuću biološku raznolikost, ali otprilike petini zemalja prijeti kolaps njihovih ekosustava zbog uništenja prirodnog svijeta, prema analizi osiguravajuće tvrtke Swiss Re iz prošle godine. Australija, Izrael i Južna Afrika su među najugroženijima.
Izvještaj Unep-a, koji se bavio rješenjima temeljenim na prirodi, poziva vlade da prenamjene milijarde dolara štetnih subvencija za poljoprivredna i fosilna goriva u korist prirode i integriraju financijsku vrijednost prirode u donošenje odluka. Do 2050. godine vlade i privatni sektor morat će potrošiti 203 milijarde dolara na upravljanje, očuvanje i obnovu šuma širom svijeta.
‘Ovisnost globalnog BDP-a o prirodi apstraktna je, ali zapravo mislimo na sredstva za život, radna mjesta, sposobnost ljudi da se prehrane i sigurnost vode‘, rekla je Teresa Hartmann, voditeljica WEF-a o klimi i prirodi. Ako to ne učinimo, dogodit će se nepovratne štete. Praznina od četiri bilijuna koju opisujemo ne može se kasnije popuniti. Bit će nepovratnih šteta na biološkoj raznolikosti koju više ne ćemo moći popraviti.‘
Izvještaj slijedi upozorenje vodećih znanstvenika u siječnju da se planet suočava s ‘groznom budućnošću masovnog izumiranja, propadanja zdravlja i klimatskih poremećaja‘ zbog neznanja i neaktivnosti.
‘Način na koji koristimo prirodne resurse za hranu, tekstil, drvo i tako dalje, treba se promijeniti‘, rekla je Hartmann. ‘Svi govore o energetskoj tranziciji kao središtu općeg razumijevanja klimatskih promjena. No nitko ne govori o promjeni namjene zemljišta. Ne možemo si priuštiti da i dalje eksploatiramo i proizvodimo kao sada.‘
Europski parlament za rješenaj temeljena na prirodi
Europski parlament izrazio je potporu rješenjima temeljenim na prirodi i pozvao države članice i Europsku komisiju da uspostave koherentnu mrežu plavo-zelene infrastrukture u ruralnim i urbanim područjima diljem EU-a.
Rješenja koja se temelje na prirodi su radnje nadahnute, podržane ili kopirane iz prirode, imaju za cilj pomoći društvima da se bave raznim okolišnim, socijalnim i ekonomskim izazovima na održive načine. Većina rješenja koja se temelje na prirodi nemaju samo jedan cilj, no zajednički im je cilj donijeti višestruke koristi. Koncept se pojavio 2000. godine i nastoji promovirati prirodu kao izvor rješenja za izazove povezane s klimatskim promjenama.
Podržala ga je i proširila Međunarodna unija za zaštitu prirode, a kasnije i Europska komisija.
Dobar primjer iz Kostarike
Godišnje se u prirodu uloži oko 133 milijarde dolara, često putem nacionalnih vlada. Gotovo dvije trećine toga troši se na obnovu šuma i tresetišta, regenerativnu poljoprivredu i sustave za kontrolu prirodnog zagađenja.
Autori izvještaja rekli su da bi priroda i klima trebali biti visoko pozicionirani u situacijama državnih zajmova kao dio širenja investicija, također navodeći primjer poreza na benzin u Kostariki, koji se koristi za financiranje njenog programa pošumljavanja. Privatno ulaganje u rješenja koja se temelje na prirodi čini samo oko 14 posto trenutnog ukupnog iznosa, navodi se u izvješću u kojem se navodi da ga je potrebno povećati putem tržišta ugljika, održivih poljoprivrednih i šumarskih lanaca opskrbe i privatnih financija.
Ivo Mulder, voditelj Unep-ove jedinice za klimatske financije, rekao je: ‘Trenutno su razine emisija jednake ili slične razinama prije Covida. Dakle, unatoč onome što svi govore, i tvrtke i vlade ponašaju se kao i obično. Pitanje je: koliko ozbiljno razmišljamo o ulaganju u rješenja utemeljena na prirodi, kako iz vladine tako i iz poslovne perspektive? Ako to ne učinimo, vjerojatno nećemo uspjeti u ispunjavanju pariškog klimatskog sporazuma i dodatno ćemo iscrpiti biološku raznolikost.‘
Izvješće je primijetilo da je opseg financijskih sredstava koji se slijevaju u prirodu znatno manji od onih koji odlaze ze klimu, ali upozorio je da su procjene vrlo neizvjesne zbog loše kvalitete podataka o ulaganju u prirodu. Autori su pozvali na poboljšanje označavanja i praćenja investicijskih tokova.
Uz izvješće, Inger Andersen, izvršna direktorica Unepa, ukazala je na pregled Dasgupta objavljen početkom ove godine, koji je utvrdio da je svijet izložen ‘ekstremnom riziku‘ jer nije uzeo u obzir prirodu u ekonomskom odlučivanju.
Pregled na 600 stranica o tome kako ekonomski razvoj utječe na ekosustave koji održavaju život naručilo je Ministarstvo financija Ujedinjenog Kraljevstva, a izveo ga je prof. Sir Partha Dasgupta, ekonomist sa Sveučilišta Cambridge.
‘U gospodarstvo ulijevamo bilijune dolara kako bismo izgradili infrastrukturu, zaštitili siromašne i stvorili zdravstvene sustave. Ako želimo zaštititi planet, vrijedi razmisliti o ulaganju u rješenja temeljena na prirodi‘, rekao je Andersen.
‘Ovo je temeljno preispitivanje, od inženjerstva do arhitekture, od planiranja grada do financijskih sustava i poljoprivrede. Moramo uključiti regenerativnu dimenziju u prirodu u sve naše sustave.‘
