Vodeći se izrekom: „Reci mi i zaboravit ću, nauči me i možda ću zapamtiti, uključi me i naučit ću”, s projektnim suradnicima gostovali smo na dvije radionice ŠKMER Kuharske Akademije. Zasukali smo rukave, uposlili ruke i glave te, uz puno zabave i stručno vodstvo, kuhali i usvojili zero waste principe u kuhinji, informiraju u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce o svom novom projektu.
Te radionice aktivnosti su projekta “Podizanje svijesti o važnosti kompostiranja”, koji je Udruga Sunce pokrenula u prosincu 2021. godine. Cilj projekta je osvijestiti lokalnu zajednicu da je odvojeno prikupljanje i kompostiranje biorazgradivog otpada bitna karika u integriranom sustavu gospodarenja otpadom, kružnom gospodarstvu i zaštiti okoliša.
Aktivnosti projekta usmjerene su na dvije ciljane skupine: mlade i turistički sektor. Tako su u projektne aktivnosti uključeni nastavnici i studenti Kemijsko-tehnološkog fakulteta, Ekonomskog fakulteta i Odjela za studije mora te djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova: DV Radost, DV Iskrica, DV Marjan, Obrtnička škola Split, KLIPER – ustanova za obrazovanje kadrova u pomorstvu. Projekt traje 12 mjeseci i financira ga SENSE fondacija Brussels.
Miranda Šimac, voditeljica projekta SENSE ističe kako je radionica bila zaista uspješna i zabavna te su na praktičan način usvojili zanimljiva zero waste znanja.
- Zaista me iznenadilo što je nakon kuhanja ostala samo jedna mala hrpica biootpada, a sve ostale namirnice su iskorištene u potpunosti, što je zapravo ekonomično i ekološki – istaknula je.
Ujedno pojašnjava kako je kroz projekt nabavljeno 5 kućnih kompostera koji će biti dodijeljeni odgojno-obrazovnim ustanovama, suradnicima na projektu, a studenti s tri splitska fakulteta u sklopu programa društveno-korisnog učenja pratit će na koji način se komposteri koriste i bilježiti promjene kompostne hrpice, kao i promovirati kompostiranje, UniCompoST platformu i sve vezano za kompostiranje.
U okviru ovog projekta u sektoru turizma planirane su radionice, javna predavanja i događanja koja će promovirati i zagovarati kompostiranje.
- Uskoro nam slijedi i provedba analize nastanka biootpada na otoku Lastovu. Na temelju analize dat će se sugestije kratkoročnih i dugoročnih rješenja u gospodarenju biootpadom na otoku – kazala je Miranda Šimac govoreći o daljnjim očekivanjima od ovog projekta.
I Zvonimir Jukić (UniCompoST) zadovoljan je provedbom radionice.
- Radionica je bila zanimljiva i praktična, sudionici su dobili uvid, s jedne strane kako maksimalno smanjiti količinu biootpada pri pripremi hrane, tj. kako maksimalno iskoristiti namirnice, a s druge strane su se upoznali s kompostiranjem. Dobar spoj znanja kako svesti kuhinjske aktivnosti na emisiju/generiranje "nula otpada" – kaže.
Jukić s Udrugom Sunce surađuje zadnje dvije i pol godine, od sudjelovanja u projektu "Praktično-Aktivno-Zajedno-Interdisciplinarno". Tada su on i njegov kolega Ante Čović-Stanić bili na završnoj godini diplomskog studija kemijske tehnologije, smjer zaštita okoliša kad je Udruga Sunce provodila projekt “PAZI”. Uključili su se s inicijativom UniCompoST, kojoj se pridružilo još 20 studenata. Nakon studija, kao mladi inženjeri Zvonimir Jukić i Ante Čović - Stanić otišli su korak dalje, odlučili su razvijati kompostere prilagođene raznim potrebama.
- Uključivanjem u "PAZI" projekt je i krenula sama ideja i put u razvoju i kreiranju kompostera za primjenu u raznim područjima, a u ovom slučaju radi se o obrazovnom sektoru - kaže danas Jukić.
Na pitanje što očekuje od projekta, Jukić odgovara kako je to definitivno podizanje razine svijesti o važnosti ispravnog gospodarenja biootpadom i kompostiranju kao jednog segmenta upravljanja biootpadom.
- Također, očekujem i da obrazovne ustanove integriraju dodijeljene kompostere u svoje nastavne procese kako bi podigli praktičnost okolišno usmjerenog poučavanja na veću razinu te na taj način potakli i zainteresirali učenike (na svim razinama) da budu aktivni dionici sustava gospodarenja otpadom – ističe Zvonimir Jukić.
U zemljama EU-a godišnje se baci oko 88 milijuna tona hrane, od čega se najviše hrane baca u domaćinstvima (53 %).
“Znate li da biootpad čini čak 40 % miješanog komunalnog otpada? Ovisno o tome kako se njime postupa, biorazgradivi otpad može predstavljati ili problem okoliša ili dragocjeno organsko gnojivo koje poboljšava strukturu i kvalitetu tla”, navode u Udruzi Sunce.
U veljači 2021. Europski parlament je glasao o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala za 2030.
U rezoluciji od 10. veljače 2021. o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Parlament poziva Komisiju i države članice da osiguraju da odvojeno prikupljanje biootpada, kako je uvedeno Okvirnom direktivom o otpadu, bude usmjereno na proizvodnju visokokvalitetnog komposta radi poboljšanja kvalitete tla, bezopasnih kemikalija i drugih proizvoda te obnovljive energije, ako je to moguće i korisno za okoliš.
Također Parlament podsjeća da su sve države članice obvezne osigurati da se do 31. prosinca 2023. biootpad razdvaja ili reciklira na izvoru ili da se odvojeno prikuplja i ne miješa s drugim vrstama otpada, te potiče Komisiju i države članice da usmjere ulaganja u razvoj prikupljanja i kompostiranja organskog otpada.
Između ostaloga preporučuje i da se pruži potpora razvoju lokalnih lanaca vrijednosti temeljenih na recikliranju biootpada za generiranje obnovljive energije, kao što je biometan, kako bi se stvorile jače veze između ruralnih i gradskih zajednica, uz potpunu provedbu hijerarhije otpada.
Kako je navedeno na stranicama Parlamenta u članku o kružnom gospodarstvu, Komisija je u ožujku 2022. objavila prvi paket mjera za ubrzanje prijelaza na kružno gospodarstvo, kao dio akcijskog plana za kružno gospodarstvo. Prijedlozi uključuju poticanje održivih proizvoda, osnaživanje potrošača za zelenu tranziciju, reviziju regulative o građevinskim proizvodima i strategiju o održivom tekstilu.
