EUROPSKO NEBO

Trenutna arhitektura zračnog prostora izgrađena je prema nacionalnim granicama. To znači duže letove i više zagađenja
 Peter Macdiarmid/Eyevine/Profimedia

Ukupni cilj Europske unije od najmanje 55 % manje emisija do 2030. u odnosu na razine iz 1990. ne može se postići bez znatnog smanjenja emisija u zgradama i cestovnom prometu. Jednako tako za dostizanje cilja potrebna su i znatna smanjenja emisija u sektoru zrakoplovstva.

Štetne emisije iz zračnog prometa u Europi su se od 2013. do 2018. povećavale za prosječno 5 % godišnje. Iako je zbog pandemije bolesti COVID-19 u zadnje vrijeme smanjen zračni promet, predviđa se da će emisije iz njega i dalje rasti. Europska komisija predlaže reviziju pravila Sustava EU-a za trgovanje emisijama o zrakoplovstvu kako bi se dao djelotvoran cjenovni poticaj i osigurao odgovarajući doprinos tog sektora. Broj emisijskih jedinica koje se besplatno dodjeljuju operatorima zrakoplova postupno će se smanjivati kako bi se do kraja 2026. okončala besplatna dodjela tom sektoru.

Prema podacima iz 2017. godine, a koje je objavila Europska agencija za okoliš, za emisije stakleničkih plinova u EU - najveći je krivac cestovni promet, i to s udjelom od 19.35 posto. Iza njega slijedi zračni promet - međunarodni s 3,42 posto te domaći s 0,35 posto.

Zato se u Europskom parlamentu sve više govori o jedinstvenom europskom sustavom upravljanja zračnih granica.

“Trenutna arhitektura zračnog prostora Europe izgrađena je prema nacionalnim granicama. Zrakoplovni nacionalizam znači duže letove, više kašnjenja, dodatne troškove za putnike, veće emisije i veće zagađenje. Doista jedinstvenim europskim nebom i jedinstvenim europskim sustavom upravljanja zrakom stvorili bismo novu arhitekturu zračnog prostora koja se ne temelji na granicama, već na učinkovitosti. Stoga apeliramo na države članice da razmišljaju progresivno, kako bismo se konačno mogli pozabaviti problemima troškova, fragmentacije i emisija koje muče europsko zrakoplovstvo“, poručio je parlamentarac Marian-Jean Marinescu.

Europski parlament u rezoluciji usvojenoj uoči COP25 konferencije o klimatskim promjenama 2019. pozvao na postavljanje viših ciljeva u kontekstu smanjenja emisija iz zračnog i pomorskog prometa, a 16. rujna 2020. glasao je i za uključivanje pomorskog prometa u sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova EU-a od 2022. godine te za postavljanje obveza brodarskim kompanijama - mjera kojima bi se smanjenje emisija ugljičnog dioksida smanjilo za barem 40 posto do 2030.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. travanj 2024 05:59