Globalna pandemija koronavirusa gurnula je svjetsko gospodarstvo u najgoru krizu od tzv. Velike Depresije, a toga nije bila izuzeta ni Hrvatska. Strogi lockdown i ostale epidemiološke mjere s jedne stane su dale rezultata u suzbijanju širenja virusa, no negativna posljedica tih nužnih napora bili su poremećaji u ekonomskim tokovima, privremena, ali često i potpuna ograničenja u poslovanjima niza privrednih sektora.
Ipak, i u takvim okolnostima zabilježeni su primjeri izvrsnosti, poslovnog rasta i razvoja. Jedan takav može se prepoznati i u podatku da je u prvih sedam mjeseci ove godine – usprkos svim problemima izazvanim koronavirusom - u Hrvatskoj zabilježen porast željezničkog teretnog prijevoza od čak 12 posto u odnosu na lani.
Ta činjenica svakako je jedan od razloga zašto je HŽ Infrastruktura, tvrtka koja upravlja željezničkom infrastrukturom u Hrvatskoj i zadužena je za sigurno odvijanje i reguliranje željezničkog prometa, prvih osam mjeseci ove godine zabilježila pozitivan poslovni rezultat. A okolnosti nisu bile lake. Osim same pandemije zbog koje je u razdoblju od ožujka do svibnja 2020., željeznički putnički promet u zemlji bio obustavljen, tvrtka je osjetila i posljedice razornog potresa koji je pogodio Grad Zagreb. Pozitivan rezultat HŽ Infrastrukture svakako je potrebno promatrati u kontekstu smanjenja poslovne aktivnosti i provođenja mjera racionalizacije troškova.
Naime, sukladno Zaključku i Odluci Vlade RH o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu kao i Smjernicama za racionalizaciju poslovanja pravnih osoba u državnom vlasništvu koje je donijelo Ministarstvo državne imovine, izrađene su Izmjene i dopune Financijskog plana i Krizni plan poslovanja za 2020. godinu kojima je menadžement kompanije sagledao moguće racionalizacije troškova imajući u vidu solidarizaciju državnog sektora s cjelokupnim gospodarstvom u tim izvanrednim okolnostima i stabilizaciju novčanih tijekova.
Sam porast teretnog prometa hrvatskim prugama u značajnoj je mjeri i rezultat napora zaposlenika HŽ Infrastrukture koji rade na organizaciji i regulaciji te održavanju željezničke infrastrukture, a koji su svoj posao i u novonastalim, izvanrednim situacijama redovno obavljali sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite.
Obzirom na privremenu obustavu željezničkog putničkog prometa tijekom ožujka i travnja, u Sektoru prometa HŽ Infrastrukture radio je samo nužni broj radnika kako bi se željeznički teretni promet mogao normalno odvijati. Kolodvori koji nisu bili neophodni za reguliranje prometa i koji su ispunjavali sve tehničke preduvjete, privremeno su bili zatvoreni, a u ostalim kolodvorima bili su zatvoreni za uporabu svi unutarnji prostori namijenjeni putnicima.
Što se tiče održavanja željezničke infrastrukture, osim otklanjanja kvarova i smetnji, na redovnom održavanju pruga i pružnih postrojenja odvijali su se samo najnužniji radovi, prvenstveno radi osiguranja sigurnosti. Na isti način izvršavali su se i radovi redovnog održavanja signalno - sigurnosnih i telekomunikacijskih sustava. Osim što je zadužena za sigurno odvijanje i reguliranje željezničkog prometa, HŽ Infrastruktura u ovom trenutku nositelj je najvećih infrastrukturnih projekata u državi i najveći korisnik bespovratnih sredstava Europske unije u prometnom sektoru.
Novonastala situacija je usporila, ali ne i zaustavila provedbu velikih investicijskih projekata obnove i izgradnje željezničke infrastrukture koji se glavninom sufinanciraju sredstvima europskih fondova. U kompaniji su se prilagodili situaciji te izmijenili planiranu dinamiku realizacije investicijskih projekata na način da je dio planiranih aktivnosti odgođen za sljedeće poslovno i financijsko razdoblje, a do kraja godine očekuju normalizaciju poslovanja i intenziviranje poslovnih, prvenstveno investicijskih aktivnosti.
Kad je u pitanju željeznička infrastruktura, danas se u Hrvatskoj gradi i obnavlja više no ikad. HŽ Infrastruktura tako planira nastaviti i dalje, budući da joj je krajnji cilj revitalizacija cijele željezničke mreže u skladu s europskim standardima. U tvrtki naglašavaju kako žele povećati kapacitet pruga, podići brzinu prometovanja, skratiti vrijeme putovanja te podići razinu sigurnosti, a ukupni revidirani plan investicija za sljedeće petogodišnje razdoblje iznosi 13,6 milijardi kuna.