StoryEditor ExternalStoryEditor Internal

34. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore

Pravo mjesto za artikuliranje svih problema turističko-ugostiteljskog sektora na kojem se susreće struka s predstavnicima državnih institucija i daje prilika da se zajednički sagledaju sva otvorena pitanja, a svima koji kreiraju zakonodavni okvir poslovanja ugostitelja i turističkih djelatnika kaže što nije dobro i treba mijenjati.
Piše:
Promo
Objavljeno: 2. prosinca 2022. 09:56
27150737
Pravo mjesto za artikuliranje svih problema turističko-ugostiteljskog sektora na kojem se susreće struka s predstavnicima državnih institucija i daje prilika da se zajednički sagledaju sva otvorena pitanja, a svima koji kreiraju zakonodavni okvir poslovanja ugostitelja i turističkih djelatnika kaže što nije dobro i treba mijenjati.

34. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore održan je u Dubrovniku od 27. do 29. studenog 2022. okupivši predstavnike struke i resornih institucija u cilju razmatranja problematike poslovanja turističko-ugostiteljskog sektora kroz utjecaj povećanja ulaznih troškova i cijena energenata, porezna opterećenja te nedostatak kvalificirane radne snage.

Nakon COVID pandemije koja je cijelo tržište, pa onda i turističko-ugostiteljski sektor, primorala prihvatiti neka nova, i vrlo često, zahtjevna pravila poslovanja i ponašanja, u 2022. godini ugostitelji i turistički djelatnici suočeni su s dodatnim tržišnim zahtjevima potaknuti rastom cijena energenata, ulaznih troškova i rekordnom inflacijom.

Dalibor Kratohvil, novi predsjednik Hrvatske obrtničke komore i sam obrtnik u ugostiteljstvu, posebno je istaknuo kronični problem, ne samo ovog sektora, nego gotovo svih obrtničkih zanimanja, a to je problem nedostatka kvalificirane radne snage jer bez odgovarajućeg kadra nije moguće održati standard i kvalitetu usluge.

‘Hrvatska obrtnička komora već godinama upozorava da je ovaj veliki problem potrebno hitno rješavati, prvenstveno kroz unaprjeđenje obrazovanja za obrtnička zanimanja. Obrazovanje mora adekvatno odgovoriti na potrebe tržišta rada,‘ naglasio je Kratohvil te kao jedno od rješenja istaknuo Majstorsku školu, projekt težak 60 milijuna eura koji će se financirati sredstvima EU fondova i bit će jedini takav centar u ovom dijelu Europe.

image

Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

‘Ako želimo podizati konkurentnost i osigurati rast sektora ugostiteljstva i turizma kao jednog od najvažnijih generatora hrvatskog gospodarstva nužno je poštivati dignitet hrvatskog ugostitelja i turističkog djelatnika, nužno je riješiti pitanja poreznog tretmana napojnica i ozakoniti ih da one budu dodatni prihod djelatnika, po mogućnosti neoporezivi u većem dijelu ili u cijelosti. Hrvatska obrtnička komora zalaže se da se to pitanje riješi cjelovito te da se odnosi na sve uslužne djelatnosti,“ poručio je predsjednik Komore.

Turističko-ugostiteljski sektor proteklih je godina prolazio kroz velike krize stoga su inicijative Hrvatske obrtničke komore i Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika bile ključne u rasterećivanju i olakšavanju djelovanja sektora. Na inicijativu Komore i Ceha, Vlada Republike Hrvatske 2019. donijela je odluku o povećanju kvota dozvola za zapošljavanje stranaca te snizila stopu PDV-a s 25% na 13 % na dio ugostiteljskih usluga; 2020. godine sedam i pol tisuća sezonskih obrta ušlo je u sustav mjera za očuvanje radnih mjesta, a sa županijama, gradovima i općinama dogovarane su mjere potpore ugostiteljima, oslobađanja od komunalne naknade, poslovnih prostora, spomeničke rente i ostalog; 2022. limitirane su cijene za ukapljeni plin obzirom na nedostupnost plina duž obale.

Hrvatska obrtnička komora i Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika dalje radi na snižavanju PDV-a za pripremu i usluživanje bezalkoholnih pića, toplih napitaka, vina i piva; na ukidanju poreza na potrošnju.

image

Joso Smolić, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore i
predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika

‘Usprkos svim problemima koji našu branšu pogađaju u protekle tri godine, uspjeli smo se održati. To je uspjeh svakog od nas, a nas obrtnika u ugostiteljstvu i turizmu ima gotovo petnaest tisuća. Istina, u usporedbi s 2018. ukupni broj obrta u turističko-ugostiteljskom sektoru manji je za 5%, iako su predviđanja o urušavanju sektora bila daleko veća,‘ istaknuo je potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore i predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika, Joso Smolić, nakon izlaganja o aktivnostima Ceha u proteklih godinu dana i aktualnoj problematici struke te predložio moguća rješenje koja će se u obliku Zaključaka uputiti Vladi Republike Hrvatske i nadležnim ministarstvima.

Zaključci 34. Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore

  • Izjednačenje stope PDV-a od 13% za cijeli ugostiteljsko-turistički sektor;
  • Potpuno ukidanje poreza na potrošnju na državnom nivou koje je definirano Zakonom o financiranju lokalne samouprave;
  • Hitna prilagodba radnog i poreznog zakonodavstva kako bi se omogućilo fleksibilnije zapošljavanje radne snage u izvanrednim poslovnim okolnostima, po uzoru na rješenja iz drugih sektora (vaučeri u poljoprivredi);
  • Garancija Vlade da gospodarski sektor i nakon 1. travnja 2023. može računati na subvencioniranu cijenu energenata ako okolnosti to budu zahtijevale;
  • Dodatni angažman Ministarstva turizma i sporta u edukaciji mikro i malih poduzetnika iz ugostiteljsko-turističkog sektora o mogućnostima korištenja sredstava iz programa bespovratnih sredstava ‘‘Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma‘‘;
  • Apel jedinicama lokalne samouprave da odluke koje uvelike utječu na poslovanje ugostitelja (npr. najam javnih površina, najam gradskih prostora, visina poreza na potrošnju i sl.) koordiniraju sa županijskim i gradskim cehovima ugostitelja.

Na 34. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a održane su i panel rasprave na kojima su struka, predstavnici državnih institucija te sami ugostitelji i turistički djelatnici raspravljali o ključnim problemima sektora, budućnosti hrvatske gastronomije te daljnjem razvoju eno-gastro ponude.

image

Panel rasprava ‘Poslovanje ugostitelja, izazovi danas i sutra‘

Kao glavni problem koji se istaknuo kroz panel rasprave je nedostatak radne snage. Panelisti su pokušali, svatko iz svog segmenta djelovanja, dati moguća rješenja koja će taj gorući problem za početak moći ublažiti, a onda i s vremenom smanjiti na najmanju moguću mjeru.

Podaci iz istraživanja Zavoda za zapošljavanje pokazuju da je poslodavcima isplativije zaposliti domaću nego stranu radnu snagu. ‘Nastojimo kroz razne edukacije i sajmove poput ‘Dana poslova u turizmu‘ spojiti ugostiteljska poduzeća i nezaposlene ljude. Razmatra se i mogućost vraćanja umirovljenika na tržište rada; od 23 tisuće umirovljenika ciljamo na onaj dio populacije koja želi i može raditi. Za njih smo razvili mini web stranicu na kojoj mogu vidjeti gdje i kako se mogu zaposliti na 4 sata. Na toj mini web stranici prisutni su i poslodavci. Više od 8 tisuća poslodavaca je iskazalo mogućnost zapošljavanja umirovljenika. Najčešće se traže: čistači, konobari, zaštitari,‘ rekla je Ruža Hrga, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te dodala da se napustio kvotni sustav zapošljavanja stranaca. Od 1.1. 2021. na snazi je novi Zakon za zapošljavanje stranaca po principu testa tržišta rada. Izuzeće su zanimanja koja su deficitarna naročito iz graditeljstva, ugostiteljstva i turizma.

Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine donosi preporuke za upis u srednjoškolsko obrazovanje sukladno potrebama tržišta rada i one su uvijek upućene Ministarstvu znanosti i obrazovanja koje još uvijek nedovoljno prilagođava upisne kvote tržištu rada.

‘Za dugoročno rješavanje problema nedostatka radne snage, svakako su važni Centri kompetencija. Nužno je pojačati interes mladih ljudi za upisom u srednje obrtničke škole generalno, a pogotovo u segmentu turizma te svakako raditi na poboljšanju uvjeta rada. Jedna od mjera je svakako povećanje neoporezivih primitaka za radnike, ali tu je i pitanje napojnica koje je potrebno regulirati izmjenama zakona kako bi postala djelomično oporeziva,‘ istaknula je Monika Udovičić iz Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske te dodala da su u tijeku i izmjene Zakona o radu koji će omogućiti sate dodatnog rada i to 16 sati tjedno za sektor turizma i ugostiteljstva.

Kao i uvijek do sada, Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore bila je prilika dodijeliti priznanja zaslužnim obrtnicima ugostiteljima koji su svojim radom doprinijeli razvoju obrtništva i promicanju ugostiteljske i turističke struke.

image

Nagrađeni obrtnici ugostitelji

Priznanja za svoj rad dobili su:

  1. Stjepan Knežević (Obrtnička komora Zadarske županije)
  2. Loris Knapić (Obrtnička komora Istarske županije)
  3. Ivica Krnčević (Obrtnička komora Primorsko-goranske županije)
  4. Natalija Lukačević (Obrtnička komora Virovitičko-podravske županije)
  5. Darko Šnajder (Obrtnička komora Karlovačke županije)
  6. Dalibor Boroti (Obrtnička komora Osječko-baranjske županije)
  7. Ivanka Matić (Obrtnička komora Zagreb)
  8. Ivica Vukušić (Obrtnička komora Vukovarsko-srijemske županije)
  9. Darko Sladoljev (Obrtnička komora Šibensko-kninske županije)
  10. Vlado Tomašković (Obrtnička komora Varaždinske županije)
  11. Tomislav Habek (Obrtnička komora Koprivničko-križevačke županije)
  12. Gordana Halauš (Obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske županije)
  13. Davor Badurina (Obrtnička komora Ličko-senjske županije)
  14. Luca Ostopanj (Obrtnička komora Brodsko-posavske županije)
  15. Zvonimir Pervan (Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije)
  16. Željko Jakovljević (Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije)
  17. Sandra Novak (Obrtnička komora Međimurske županije)
  18. Zdravko Mlakar (Obrtničko komora Krapinsko-zagorske županije)
  19. Željko Ivanković (Obrtnička komora Požeško-slavonske županije)
  20. Goran Kramarić (Obrtnička komora Sisačko-moslavačke županije)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. studeni 2026 20:18