Znate li da većina problema sa sigurnošću hrane ne nastaje u tvornici ili u trgovini, nego baš u našim kuhinjama? Često krivimo nesigurne proizvodne procese, nepravilne uvjete čuvanja namirnica u trgovini ili prilikom transporta, pa iako su ti slučajevi mogući, istina je da se većina neželjenih situacija događa kada sami nesvjesno činimo pogreške koje mogu naštetiti našem zdravlju.
Dobra vijest je da uz nekoliko jednostavnih pravila možemo značajno smanjiti rizike. Pravilno rukovanje hranom - tijekom kupovine, pripreme i posluživanja hrane, kao i pravilno čuvanje ostataka hrane – čini veliku razliku. Čak i male promjene u svakodnevnoj rutini mogu znatno povećati sigurnost obroka i očuvati zdravlje. Zato vam donosimo pet najčešćih grešaka kojima ugrožavamo sigurnost hrane u svojim kuhinjama i pet zlatnih savjeta kako ih izbjeći:
1. Nedovoljna termička obrada hrane
Jedna od najčešćih pogrešaka u kuhinji je nedovoljno temeljita termička obrada hrane. Ako se prilikom termičke obrade lako kvarljivih namirnica poput mesa, jaja ili ribe ne postigne dovoljno visoka temperatura u njihovom središtu i ako se one ne obrađuju dovoljno dugo, u hrani mogu ostati štetne bakterije poput bakterija Salmonella spp. ili Escherichia coli, koje mogu izazvati probavne smetnje, pa čak i ozbiljnija trovanja. Posebno su rizični proizvodi poput mljevenog mesa, peradi i rolanih pečenja jer se bakterije mogu nalaziti i u unutrašnjosti mesa, a ne samo na površini. Meso koje izgleda pečeno izvana nije nužno dovoljno termički obrađeno iznutra, a isto vrijedi i za jela koja samo površno podgrijemo – unutrašnjost može ostati hladna i nesigurna za jelo.
Savjeti:
- Termički obrađujte meso dok sokovi iz mesa ne postanu bistri, a unutarnja temperatura ne dosegne barem 70 °C.
- Za veće komade mesa i pečenja koristite kuhinjski termometar – to je najjednostavniji način da budete sigurni da je jelo sigurno za konzumaciju, bez nagađanja.
- Juhe i variva treba podgrijavati do vrenja, a jela iz hladnjaka također je potrebno dobro podgrijati (minimalno iznad 60 °C) prije posluživanja.
- Posebnu pažnju posvetite mljevenom mesu, peradi te rolanom pečenju, s obzirom da je navedena hrana zbog svojeg sastava podložnija kvarenju u odnosu na druge namirnice. Naime, mljeveno meso je zbog svoje strukture, odnosno površine koja je izložena okolini, podložnije kvarenju od cjelovitih komada mesa. Nadalje, meso peradi često je nositelj bakterija Salmonella spp. i Campylobacter spp. te je temeljita termička obrada obvezna za smanjenje mogućnosti od trovanja nakon konzumacije navedenog mesa. Rolano pečenje često se sastoji od debljeg komada mesa i potencijalno još neke namirnice u sredini te ga je vrlo važno dovoljno dugo termički obrađivati kako bi se dovoljno visoka temperatura postigla u središtu.
2. Predugo držanje hrane na sobnoj temperaturi
Ukusna večera ili rođendanska torta na stolu izgledaju lijepo, ali ako predugo ostanu na sobnoj temperaturi, postaju idealna podloga za razvoj i razmnožavanje mikroorganizama.
Savjeti:
- Ne ostavljajte termički obrađenu hranu na sobnoj temperaturi dulje od dva sata.
- Ostatke obroka rasporedite u posude te pohranite u hladnjak što prije.
- Hladnjak držite na temperaturi ispod 5 °C.
- Odmrzavajte hranu u hladnjaku ili, u slučaju da ste u žurbi, pod mlazom hladne vode, nikada na sobnoj temperaturi.
3. Miješanje sirovih i termički obrađenih namirnica/namirnica spremnih za konzumaciju
Možda vam se dogodilo da u žurbi na istoj dasci izrežete sirovo meso pa je samo prebrišete prije pripreme povrća za salatu na istoj dasci, misleći da je to dovoljno. No, štetni mikroorganizmi iz sirovog mesa ili ribe lako se mogu prenijeti na hranu koju se ne planira termički obrađivati i izazvati trovanje. Ova pogreška je česta u kuhinji, a dovoljno je tek nekoliko kapljica s mesa da ugroze sigurnost cijelog obroka.
Savjet:
- Uvijek koristite odvojene daske i pribor za pripremu sirovih namirnica i namirnica spremnih za konzumaciju (svježih ili prethodno termički obrađenih).
- Sirovo meso i ribu čuvajte u hladnjaku u zasebnim, zatvorenim posudama i uvijek na donjoj polici kako bi se spriječilo kapanje njihovih sokova po drugoj hrani.
- Nikada ne koristite isti tanjur za sirovu i termički obrađenu hranu bez prethodnog pranja.
4. Zanemarivanje higijene u kuhinji
Koliko puta krpu koristimo za brisanje radne površine, a zatim njome obrišemo ruke ili posuđe? Ili spužvicu koristimo tjednima? Prljave ruke, spužvice i krpe mogu biti veći izvor bakterija nego što mislimo.
Savjet:
- Operite ruke prije, tijekom i nakon pripreme hrane, osobito nakon rukovanja sirovim mesom, jajima ili ribom.
- Redovito čistite i dezinficirajte daske za rezanje i ostali pribor, kao i kuhinjske površine.
- Krpe i spužvice mijenjajte barem svaka tri tjedna te ih iskuhavajte između uporabi kako bi ostale higijenski ispravne.
- Hranu zaštitite od doticaja insekata i kućnih ljubimaca – spremite je u čiste, hermetički zatvorene posude.
- Operite voće i povrće pod tekućom vodom, a po potrebi odstranite koru i oštećene dijelove.
- Koristite čistu i sigurnu vodu; ako postoji sumnja, prokuhajte je.
5. Ignoriranje znakova kvarenja namirnica
Koliko puta ste pomislili „ma dobro je to” i pojeli hranu koja je već promijenila miris ili boju? Takvi kompromisi mogu rezultirati probavnim tegobama ili trovanjem. Hrana koja miriše čudno, promijeni boju ili na kojoj se pojavi plijesan više nije sigurna za jelo – koliko god nam bilo žao baciti je.
Savjet:
- Redovito provjeravajte rok trajanja i pouzdajte se u svoja osjetila – ako hrana ima neobičan miris, boju ili teksturu, nemojte je konzumirati.
- Znajte razliku između oznaka na ambalaži: „Upotrijebiti do“ odnosi se na sigurnost hrane i nakon tog datuma proizvod nije siguran za konzumaciju, a „Najbolje upotrijebiti do“ odnosi se na kvalitetu – hrana se može pojesti i nakon tog datuma, pod uvjetom da je čuvana u neoštećenom pakiranju i prema uputama proizvođača.
- Kada je moguće, birajte pasterizirane proizvode i svježe namirnice iz provjerenih izvora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....