A koji su razlozi za ovu zanimljivu usporedbu? Pa ima ih nekoliko. Prva činjenica je fašnička tradicija koja vuče svoje poveznice s venecijanskim karnevalom. Oba grada, nadalje, prati i jedna romantična nota – u Italiji je to vječna priča o Romeu i Juliji, dok je na samoborskim ulicama opjevana ljubav pjesnika Stanka Vraza i lijepe lokalne djevojke Julijane Cantilly. Ipak najvažnija poveznica je ponajprije podatak da na Gradni, rijeci koja protječe kroz centar Samobora, ima čak 13 mostova.
Govoreći o najljepšim samoborskim naseljima valja spomenuti kako se ona nalaze baš uz spomenutu rječicu, a među njima se posebno ističe Šetalište uz mlinove, prekrasna oaza mira i tišine u centru grada. Upravo ovdje uskoro počinje gradnja višestambene zgrade koja će stanarima omogućiti da utonu u ambijent ove male Venecije. U ulici Zlatka Price, nasuprot pješačkog mosta ispod kojeg žubori slap rijeke Gradne, bit će izgrađen kompleks Konkordija. Stambena je to građevina koja će imati 20 stanova – najmanji broji 48 m2, a najveći 126 m2. Treba posebno istaknuti i skoro 400 metara četvornih zelene površine koje je investitor ostavio ispred zgrade kako bi se omogućio stanarima dodatan prostor za druženje ili igru male djece radi održivog i humanijeg ambijenta. Ova lokacija posebno je atraktivna za obitelji s djecom jer se odmah u blizini nalaze za život važni sadržaji poput vrtića, škola i parkova. Vizionar iza ove atraktivne priče jest Ivan Radek koji je osmislio i realizirao projekt te nama ispričao sve o njemu. Uz njega na izgradnji kompleksa radi i iskusna arhitektica Maja Vlašić Korasić iz tvrtke Projekting Vlašić d.o.o. čije idejno rješenje je proglašeno najboljim na pozivnom arhitektonskom natječaju.
"Građevini u njezinoj formaciji se pristupilo tako da smo zadržali osnovni karakter prostora naselja. Kompleks je podijeljen na manje segmente, tzv. kubuse, a atraktivni položaj omogućuje vizualnu komunikaciju s okolnim prostorom prema centru grada i šetnici uz Gradnu.", otkriva nam Radek s ushićenjem.
"Višestambenu zgradu projektirali smo tako da svojim volumenom i veličinom ne odudara od okoliša nego je implementirana u zelenilo odnosno u okolni prostor te zadovoljava sve urbanističke parametre iz prostornog plana. Time smo se vodili i kod definiranja parkirališnih mjesta koja su stavljena u podrum, a ne na parcelu tako da je krov garaže ujedno i zeleni krov koji je jedan od zelenih načina gradnje – ističe Radek.
Ova atraktivna višestambena zgrada sastojat će se od jedne podzemne etaže - podruma, i tri nadzemne - prizemlja, kata i uvučenog kata. Na nultoj i prvoj razini su četiri jednosobna stana, dva dvosobna i dva trosobna, a na uvučenom katu će biti smješten jedan dvosoban i tri trosobna stana. Svakoj stambenoj jedinici omogućena je pritom povezanost s vanjskim prostorom, odnosno vrtom, lođom, terasom ili krovnom terasom. Iznimno je bio važan upravo zeleni segment stanovanja. Krajobraz privatnih vrtova stanova u prizemlju uredit će se tako da bilje stvara ambijentalnu atmosferu i pritom pruža privatnost za stanare, dok će na predvrtu zgrade, koji je ujedno i ˝ozelenjeni˝ krov podruma, biti također posađena stabla.
Pročelje se nastojalo dodatno vizualno rasteretiti s većim ostakljenim površinama putem kojih se izlazi na lođu i terase. Uz to implementacijom zelenog načina gradnje ̋kao što je ozelenjeni krov i oblaganje fasade drvom, građevina će dobiti svojevrsni prirodni štih čime će se lakše stopiti s okolišem. Zbog nedavnih neugodnih iskustava s potresima, zainteresiranim kupcima će ići na ruku činjenica da će zgrada biti izvedena od armiranobetonske monolitne konstrukcije – nosiva struktura su ab zidovi i grede preko kojih su položene ab ploče.
Izrazito je važna i unutrašnjost stanova koja je, kako kaže investitor, podložna i blagim promjenama po želji vlasnika.
- Postoje mogućnosti prilagodbe interijera, određene preinake u tlocrtu, kao i boja pločica te sanitarija i slično – ističe Radek. Ova zgrada dolazi u pravo vrijeme jer je Samobor vodeći grad po rastu broja stanovnika. Zagreb je tako 2020. godine u odnosu na 2019. imao najveći porast broja stanovnika među hrvatskim gradovima, a vodeći je bio i po migracijskom saldu. Uz to, prema podacima zadnjeg popisa stanovništva, Samobor je u posljednjih 10 godina izgubio samo 126 stanovnika, što je poprilično malo u odnosu na, recimo, Split koji je ostao bez 15.000 građana. Prema tome, svako novo stambeno mjesto je uvijek dobro došlo u maloj Veneciji pored Zagreba.
Više informacija potražite na stranici https://www.konkordija.hr/.