Više od pola milijuna Hrvata živi sa šećernom bolešću, a više od četvrtine njih to ne zna. Uoči Svjetskog dana šećerne bolesti, koji je ove godine posvećen ranom djelovanju, Hrvatsko društvo za dijabetes, debljinu i metabolički sindrom HLZ poručuje: ove bolesti treba otkriti na vrijeme i liječiti zajedno.
Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenoga, na rođendan Fredericka Bantinga, suotkrivača inzulina. Međunarodna dijabetička federacija (IDF) temu za 2026. i 2027. godinu posvetila je ranom djelovanju, koje uključuje rano otkrivanje bolesti, smanjenje rizika od šećerne bolesti tipa 2 i pravodobnu, primjerenu skrb.
Pola milijuna Hrvata, a mnogi to ne znaju
U nacionalnom registru osoba sa šećernom bolešću CroDiab u 2025. godini bilo je evidentirano gotovo 405.000 osoba, a samo te godine bolest je novo dijagnosticirana kod više od 44.000 ljudi. Hrvatski zavod za javno zdravstvo procjenjuje da u Hrvatskoj sa šećernom bolešću živi više od 500.000 osoba. Prema procjeni IDF-a, oko 28,5 posto odraslih sa šećernom bolešću u Hrvatskoj nema postavljenu dijagnozu.
Šećerna bolest bila je 2024. godine četvrti uzrok smrti u Hrvatskoj. U svijetu ima 589 milijuna odraslih osoba sa šećernom bolešću, odnosno svaka deveta odrasla osoba, a gotovo polovica njih ne zna da je bolesna.
Šećerna bolest tipa 2 dugo može napredovati bez ikakvih simptoma. Kad se otkrije kasno, često su već oštećeni srce, krvne žile, bubrezi, oči ili živci. Zato je ključno otkriti je prije nego što uzrokuje komplikacije, a još bolje, prepoznati ljude s povećanim rizikom prije nego što bolest uopće nastane.
Tri bolesti, jedna priča
Najvažniji rizik za nastanak šećerne bolesti tipa 2 koji se može liječiti jest debljina. U Hrvatskoj prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu ima gotovo dvije trećine odraslih, a terapiju prima tek oko 2,5 posto osoba s debljinom. Šećerna bolest, debljina i metabolički sindrom ne nastaju odvojeno i ne mogu se uspješno liječiti odvojeno.
Upravo zato u svibnju 2026. osnovano je Hrvatsko društvo za dijabetes, debljinu i metabolički sindrom Hrvatskoga liječničkog zbora. To je prvo hrvatsko stručno društvo koje ove bolesti promatra kao jednu povezanu cjelinu i okuplja sve struke koje sudjeluju u njihovu liječenju: dijabetologe i endokrinologe, kardiologe, nefrologe, gastroenterologe, psihijatre, kirurge i liječnike obiteljske medicine.
„Rano djelovanje znači da ne čekamo komplikacije. Šećernu bolest, debljinu i povišeni tlak treba tražiti na vrijeme i liječiti zajedno, a prvi korak gotovo je uvijek kod obiteljskog liječnika. Bolesniku s debljinom i šećernom bolešću ne trebaju tri liječnika koji međusobno ne razgovaraju. Treba mu tim”, kaže predsjednik Društva doc. dr. sc. Tomislav Božek.
Više od 200 stručnjaka na 1. Metaboličkim danima
Kako struka odgovara na taj izazov, pokazali su 1. Metabolički dani, prvi stručni skup Društva, održan 16. i 17. listopada u Zagrebu. Više od 200 sudionika, liječnika i drugih stručnjaka različitih specijalnosti, u sedam je stručnih sesija raspravljalo o upali i aterosklerozi u metaboličkom sindromu, novostima u liječenju debljine, tehnologiji u liječenju šećerne bolesti, zaštiti srca i bubrega te o nefarmakološkom pristupu debljini.
Posebno zapaženo predavanje održao je prof. dr. Arya M. Sharma, jedan od najutjecajnijih svjetskih stručnjaka za debljinu. Rođen je u Berlinu, odrastao u Indiji, a karijeru je izgradio u Kanadi. Profesor je emeritus Sveučilišta Alberta u Edmontonu i osnivač organizacije Obesity Canada, koja je okupila liječnike, istraživače i same bolesnike oko ideje da je debljina bolest, a ne osobni neuspjeh. Suautor je Edmontonskog sustava stupnjevanja debljine (EOSS), koji debljinu ne procjenjuje samo prema kilogramima, nego prema tome koliko ona već utječe na zdravlje i kvalitetu života.
Njemački dijabetolog Thomas Forst govorio je o terapijama koje djeluju na hormone probavnog sustava, a slovenski stručnjak Tadej Battelino o primjeni umjetne inteligencije u liječenju šećerne bolesti tipa 1. Poruka struke bila je jasna: nove terapije mijenjaju liječenje, ali ih propisuje i prati liječnik, a ključ uspjeha ostaje rano otkrivanje i dugoročna skrb.
Debljina je bolest, a ne pitanje volje
Jedna od najvećih prepreka ranom djelovanju i dalje je stigma. Mnogi debljinu, pa i šećernu bolest tipa 2, doživljavaju isključivo kao posljedicu osobnih izbora, pa se liječniku javljaju kasno ili nikako.
„Debljina je kronična bolest i tako je moramo liječiti. Kad se kilogrami izgube, bolest nije nestala. Ako liječenje prekinemo, debljina se vraća, baš kao što se vraća povišeni tlak kad se prestane s terapijom. Zato o debljini moramo razmišljati dugoročno”, ističe prva dopredsjednica Društva prof. dr. sc. Sanja Klobučar.
Društvo kao središte stručnosti
Hrvatsko društvo za dijabetes, debljinu i metabolički sindrom HLZ želi postati nacionalno središte stručnosti za metaboličko zdravlje. Njegovi su ciljevi edukacija zdravstvenih djelatnika, izrada nacionalnih stručnih smjernica usklađenih s međunarodnim preporukama, poticanje istraživanja i suradnja s vodećim međunarodnim organizacijama, uključujući Europsko udruženje za proučavanje dijabetesa (EASD), Europsko udruženje za proučavanje debljine (EASO) i Međunarodnu dijabetičku federaciju (IDF).
Metabolički dani postat će tradicionalni godišnji susret svih koji skrbe o metaboličkom zdravlju, a poruka Društva uoči Svjetskog dana šećerne bolesti jednostavna je: metaboličko zdravlje liječi se zajedno i na vrijeme.
Sadržaj je nastao u suradnji s Hrvatskim društvom za dijabetes, debljinu i metabolički sindrom HLZ · hdddms.hr
Fotografije: Niko Goga
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....