Tema o kojoj ćete pričati na Weekend Media Festivalu tiče se mobilizacije mladih birača. Kakva je bila izlaznost mladih na posljednjim izborima za Europski parlament?
Ukupni odaziv na posljednjim izborima za Europski parlament 2019. iznosio je oko 51 %, što je najviša razina od 1994. Prema našoj analizi, taj porast izlaznosti diljem EU-a bio je rezultat snažnijeg interesa upravo mladih glasača. U većem broju na izbore su izašli građani mlađi od 25 godina (+14 % u odnosu na izbore 2014.) te oni u dobnoj skupini od 25 do 39 godina (+12 %). Bivši predsjednik Parlamenta David Sassoli, koji je preuzeo vodstvo institucije upravo nakon tih izbora, najbolje je sažeo značenje ovog sjajnog rezultata. Rekao je kako je znatno veći odaziv birača pokazao da građani, a osobito mlađa generacija, cijene svoja demokratska prava i vjeruju da je Europska unija snažnija kada djeluje jedinstveno u rješavanju njihovih problema.
Koji čimbenici po Vašem mišljenju utječu na izlaznost na europskim izborima?
Kao što sam spomenuo, na europskim izborima 2019. zabilježen je značajan porast izlaznosti među mladim biračima, ali općenito i u drugim dobnim skupinama. Zašto se to dogodilo? Mislim da su građani - neki prvi put - shvatili da njihov glas doista ima težinu, da mnoge politike koje se kroje na europskoj razini itekako utječu na njihovu svakodnevicu. Stoga je sve besmislenije razdvajati nacionalnu političku raspravu od političke rasprave na europskoj razini. Jednostavno rečeno, ako ne glasate, ne čuje vas se. Prema istraživanjima, na EU razini prioritetne tema za birače bile su gospodarstvo (44 %), klimatske promjene (37 %) te ljudska prava i demokracija (37 %). Za hrvatske birače, uz gospodarstvo i rast (67 %) najvažnije je bilo pitanje suzbijanja nezaposlenosti mladih (55 %), a nakon toga socijalna zaštita, potrošačka prava i sigurnost hrane (37 %).
Kako Europski parlament planira potaknuti aktivno sudjelovanje mladih na europskim izborima 2024. godine? Koje promjene traže mladi birači kako bi se osjećali uključenima i spremnima za donošenje političkih odluka?
Mladi birači i oni koji će na birališta izaći prvi put, demografska su skupina na koju će se Parlament posebno usredotočiti. Na primjer, pet zemalja - Belgija, Njemačka, Grčka, Austrija i Malta - prvi će put omogućiti građanima u dobi od 16 do 17 godina da glasaju na europskim izborima 2024. godine. Mislim da je to sjajna odluka. Uvodimo mnoge aktivnosti i programe koji su posebno usmjereni na mlade, uključujući i one u Hrvatskoj. Osmislili smo Youth Hub, koji služi kao glavna točka kontakta između Europskog parlamenta i mladih glasača. To je online centar s informacijama o svim mogućnostima koje Europski parlament nudi mladima. Imamo i festivale poput Europskog događaja za mlade (European Youth Event), također usmjerenog na mlade glasače i njihovo uključivanje u europsku demokraciju. Svakodnevno nudimo sadržaje na društvenim mrežama i platformama koje koriste mladi, a naši timovi također razmatraju na koji način najbolje povezati različite segmente naših komunikacijskih aktivnosti usmjerenih prema mladima kako bismo im približili izbore.
Može li uključivanje poznatih osoba u kampanje privući pozornost mladih birača?
Nemojmo se zavaravati, političke stranke i kandidati su ti koji će zapravo voditi kampanju Europskog parlamenta za nadolazeće europske izbore. No, Parlament kao institucija nastoji privući kreatore sadržaja i poznate osobe iz cijele Europe da nam pomognu promovirati poruku o nužnosti glasanja na izborima. Tako naša poruka može doći do šire publike i biti autentičnija. Ljudi su skloniji poslušati savjete svojih omiljenih poznatih osoba, celebrityija, nego institucije. To se posebno odnosi na mlade, koji ujedno više vremena provode online, „digitalniji“ su od starijih generacija, te se nadamo da će naša kampanja doprinijeti njihovom izlasku na birališta u lipnju 2024. Naravno, Parlament neće plaćati kreatore sadržaja ili poznate osobe za njihove objave, niti za poruke koje prihvate prenijeti. Cilj je surađivati s influencerima kojima je doista stalo do izbora, jer su na taj način i oni angažiraniji, a njihova poruka je snažnija i vjerodostojnija.
Kakvu ulogu imaju tradicionalni mediji u političkim kampanjama za Europski parlament?
Televizija, radio i novine imaju široku i raznoliku publiku što nam omogućuje da dosegnemo demografske skupine koje možda nisu tako aktivne na digitalnim platformama. Mnogi još uvijek vjeruju etabliranim tradicionalnim medijima zbog njihove točnosti i pouzdanosti. Tradicionalni mediji često imaju snažnu lokalnu prisutnost i detaljno pokrivaju lokalna pitanja ključna u kampanji. Europski izbori bave se važnim temama, od makroekonomije do klimatskih promjena, pitanjima koja utječu na svakodnevni život građana. Tradicionalni će mediji stoga i dalje biti važni u našim političkim kampanjama u bliskoj budućnosti, unatoč sve većoj ulozi digitalnih platformi i društvenih mreža. Ključno je postići ravnotežu. Naš je cilj doći do najrazličitijeg spektra medija u EU državama članicama i njihovim regijama.
Kako ste se prilagodili promjenama u komunikacijskom okruženju u posljednjih nekoliko godina, posebice kada su u pitanju digitalni mediji i društvene mreže?
Promjene koje spominjete stvorile su brojne izazove, uključujući kako doprijeti do raznolike publike, voditi računa o ugledu Parlamenta na internetu, ali i o zaštiti osobnih podataka. Osim toga, moramo biti u tijeku s ekosustavom koji se neprestano razvija; promjene koje smo svi vidjeli s Twitter/X-om samo su jedan od primjera. Ne bih to mogao raditi sam i srećom imam dinamičan tim stručnjaka koji prate i prilagođavaju strategiju Europskog parlamenta na digitalnim i društvenim medijima kako bi osigurali da ona bude inovativna i relevantna.
Europski parlament radi na promicanju europskih vrijednosti i interesa. Kako se nosite s izazovima dezinformacija u digitalnom okruženju?
Dezinformacije danas predstavljaju jednu od najznačajnijih prijetnji demokraciji i sigurnosti. Truju javnu raspravu, nagrizaju povjerenje u institucije te tako slabe njihovu učinkovitost u provedbi politika. U konačnici, posljedice toga trpe građani. Europski parlament osnovao je poseban odbor koji se bavio ovim izazovima i on je u lipnju objavio konačno izvješće s preporukama. Europarlamentarci očekuju da će, uoči izbora, napadi na demokraciju biti sve učestaliji i sofisticiraniji. Kao odgovor na to, Parlament se zalaže da koordinirana strategija EU-a, uz učinkovitiju provedbu postojećih odredbi, obuhvati i nove inicijative. Poziva i na adekvatno financiranje aktivnosti usmjerenih na borbu protiv dezinformacija i očuvanje demokracije. Kada je u pitanju digitalno okruženje, među predloženim mjerama je i zabrana mikrociljanja kod političkog oglašavanja, osobito na temelju obrade osjetljivih osobnih podataka. Mikrociljanjem u političkom oglašavanju može se ograničiti pristup objektivnim i pluralističkim informacijama. Pojedinca se može izložiti samo jednoj vrsti informacija, korištenjem prilagođenih poruka koje iskorištavaju njegove strahove i frustracije, što utječe i na donošenje političkih odluka. Eurozastupnici su također upozorili kako platforme društvenih medija ne preuzimaju punu odgovornost te su ih prozvali za slabe rezultate kada je u pitanju brže prepoznavanje i uklanjanje dezinformacija. Platforme bi se trebale bolje koordinirati kako bi uspješnije identificirale dezinformacijske kampanje i spriječile njihovo širenje. Trebale bi povećati financiranje i integrirati akreditirane treće strane za provjeru činjenica. Platforme bi također trebale dati prednost informacijama utemeljenim na činjenicama koje dolaze iz pouzdanih izvora, osigurati kvalificiranije osoblje, resurse i kapacitete za praćenje i moderiranje štetnog sadržaja i ponašanja.
Posljednjih godina suočili smo se s brojnim društvenim i geopolitičkim izazovima, od pandemije, rata između Rusije i Ukrajine, sve većeg utjecaja klimatskih promjena itd. Kako ti čimbenici utječu na budućnost Europe i kako ste pristupili komunikacija o ovim kritičnim pitanjima?
Izazovi koje spominjete imali su duboke učinke na krizno komuniciranje. Pandemija je ubrzala digitalnu transformaciju kriznog komuniciranja jer smo se uvelike oslanjali na online platforme za distribuciju informacija o virusu, javnozdravstvenim mjerama i cijepljenju. Tijekom pandemije postalo je jasno koliko su transparentnost i razumljiva komunikacija važni za izgradnju i održavanje povjerenja. Objava točnih informacija o virusu COVID-19, akcijama EU-a ili Parlamenta i razvoju cjepiva postala je ključna za dobivanje potpore javnosti. U pandemiji smo svjedočili brzom širenju dezinformacija, što je od nas zahtijevalo da se suprotstavimo lažnim narativima. Rad na provjeri činjenica (fact-checking), kampanje medijskog opismenjavanja i slanje jasnih poruka - bili su ključni alati u borbi protiv lažnih informacija. I u ratu Rusije protiv Ukrajine vidi se kako se dezinformacije mogu koristiti kao oružje. Krizno komuniciranje i u tom kontekstu uključuje suzbijanje lažnih narativa i podršku točnom izvještavanju, kako bi se spriječilo širenje dezinformacija. Osim toga, rat je ponovno ukazao na važnost diplomacije u upravljanju krizama. Tu su pak Europski parlament i njegova predsjednica Roberta Metsola jasno pokazali snažnu potporu Ukrajini i njezinom narodu. Dobrodošlica predsjedniku Zelenskom u Europskom parlamentu, kada se u veljači obratio zastupnicima na plenarnoj sjednici, bila je povijesna i vrlo emotivna. Istodobno je predstavljala snažan simbol solidarnosti naše institucije s Ukrajinom. Pandemija i rat u Ukrajini ukazali su na važnost transparentnosti, prilagodljivosti i suradnje u rješavanju složenih kriza koje stalno evoluiraju. Kao profesionalni komunikatori, moramo se neprestano prilagođavati novim izazovima i kontekstima kako bismo učinkovito upravljali krizama i zadržali povjerenje javnosti.
Koje su najveće prepreke i izazovi s kojima se susrećete u svakodnevnom radu glavnog direktora Službe za komunikacije i glasnogovornika Europskog parlamenta?
Kad je riječ o Europskom parlamentu, treba imati na umu da su zastupnici i političke grupe njegovi glavni glasnogovornici. Posao parlamentarne službe za komuniciranje je pomoći u vidljivosti rada institucije, neovisno o političkoj ideologiji ili nacionalnom podrijetlu. Zato su naše poruke uvijek temeljene na činjenicama o usvojenim zakonima i odlukama koje je odobrila većina na plenarnoj sjednici, a političko i ideološko tumačenje prepuštamo zastupnicima. Odgovornosti glasnogovornika su raznolike, to nije posao koji se može obavljati automatiziranim, nefleksibilnim pristupom. Morate imati osjećaj pripadnosti instituciji koju predstavljate; a pogotovo ako istupate u njezino ime. Najvažnije je naravno znati se jasno i precizno izraziti. Općenito, u europskim institucijama često se koristi žargon. Zato trebamo znati kome se obraćamo, prilagoditi se publici, izbjegavati nerazumljivu terminologiju. Funkcioniranje Europske unije već je samo po sebi dovoljno složeno te stoga dobar institucionalni glasnogovornik mora koristiti precizan i neutralan jezik, prilagođen stvarnosti, Istovremeno mora biti dovoljno kolokvijalan da instituciju približi onima koji ne znaju kako ona funkcionira. Ključno je da onaj tko prenosi institucionalne poruke zna potrebe i posebnosti ciljane publike: razgovor s novinarima nije isto što i razgovor s profesorima ili s predstavnicima europskih organizacija civilnog društva. Kao glasnogovornik, sa svojim timom imam odgovornost objasniti što se događa kako bi građani bolje razumjeli rad Parlamenta. Jasnoća i pristupačnost su ključni.
Kako vidite ulogu Europskog parlamenta u oblikovanju budućnosti Europe?
Europski parlament jedina je EU institucija čiji su članovi izravno birani i nastavit će imati ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti Europske unije. Međutim, kad govorimo o budućnosti, važno je koga će građani izabrati kao svoje predstavnike kada se nađu na glasačkom mjestu. Izabrani zastupnici su ti koji će onda zahtjeve građana pretočiti u konkretne političke odluke u Europskom parlamentu. Dakle, europski građani su ti koji oblikuju budućnost Europe. Nadam se da će se Vaši čitatelji toga prisjetiti kada budu glasali u lipnju 2024. Ti će izbori biti vrlo važni za gotovo 450 milijuna europskih građana.