Digitalizacija unutar javnog sektora omogućava institucijama da građanima ponude digitalne usluge i povećaju svoju učinkovitost i kvalitetu. U tome im pomaže Microsoft koji je globalno prepoznat kao lider na području digitalne transformacije javnog sektora, koji institucijama pruža alate i tehnologije koje im omogućavaju da postanu učinkovitije i bolje optimiziraju postojeće resurse.
Unutar Microsofta, Hrvatska je dio Multi-Country regije koju čine 24 zemlje, od euroazijskih zemalja i Baltika do Ukrajine i zemalja u hrvatskom susjedstvu. Posao unutar tvrtke organiziran je tako da mnogi članovi hrvatskog tima rade na projektima širom regije, a među njima su i članovi tima za suradnju s javnim sektorom, Anela Husković, Ratko Mutavdžić i Tomislav Vračić. Svi troje imali su priliku surađivati s Vladama i javnim institucijama brojnih europskih zemalja pa su kroz kratke razgovore podijelili svoja iskustva.
Anela Husković je Solution Arhitect i posljednjih nekoliko godina radi na projektima s javnim sektorom u srednjoj i istočnoj Europi, od baltičkih zemalja na sjeveru do Malte i Grčke na jugu. U odgovorima na pitanja osvrnula se na razlike u radu sa stručnjacima od sjevera do juga Europe i izdvojila neke inovativne projekte na kojima radi.
Kako je surađivati sa stručnjacima iz raznih zemalja srednje i istočne Europe?
Moja iskustva suradnje su zaista raznolika. Prvi izazov dolazi u obliku kulturoloških razlika. S klijentima i partnerima iz južnih zemalja puno je lakše započeti komunikaciju i ostvariti dobar odnos, dok su sjevernjaci ipak malo hladniji i treba im vremena da te prihvate, daju svoje povjerenje i počnu raditi s tobom.
Druga izazov je razlika u veličini država u srednjoj i istočnoj Europi. Struktura u većim državama više je nalik korporacijama, znatno je više procesa koji do neke mjere usporavaju inovacije. U manjim državama poput Estonije i Malte, sustavi su više centralizirani i usporedivi su s agilnim načinom razmišljanja startupova. Samim time, projekti koji uključuju napredne tehnologije i inovacije mogu napredovati puno brže i lakše. Naravno, veličina zemlje ne igra ulogu ako su u timu kvalitetni, motivirani ljudi koji će iznijeti projekte. Manje zemlje jako puno ulažu u edukacije svojih zaposlenika u javnom sektoru i tamo sam imala prilike surađivati s inovativnim i izrazito motiviranim stručnjacima. Kada se spomene javni sektor, većini ljudi to neće biti sinonim za inovacije i novu tehnologiju. No, upravo je to zajedničko i malim i velikim zemljama i na sjeveru i na jugu – ta slika se itekako mijenja i vlade ulažu sve veće napore u to da poprate tehnološke trendove u skladu sa svojim mogućnostima.
Koji su najzanimljiviji projekti na kojima trenutno radite?
U posljednjih nekoliko godina vlade diljem regije u kojoj radim počele su ulagati u umjetnu inteligenciju u području javnih usluga za građane. Poticaj za to dali su upravo građani koji su nezadovoljni sporim i kompliciranim procesima te nedostatkom radne snage koja bi mogla pravovremeno odraditi sve zadatke. Projekti su većinom usmjereni na automatizaciju trenutnih manualnih procesa korištenjem tehnologija kao što su virtualni asistenti, transkripcije te automatska obrada dokumenata korištenjem računalnog vida.
Naravno, nisu sve države na istom stupnju zrelosti. Odličan primjer inovativnog projekta je u Estoniji s kojom trenutno razvijamo jednu od najnaprednijih mreža virtualnih asistenata koji će biti dostupni građanima za bilo kakvu komunikaciju s javnim institucijama. Tako će građanin, primjerice, putem tog asistenta, korištenjem svog glasa i estonskog, engleskog ili ruskog jezika moći zatražiti novu putovnicu bez posjete institucijama. U dogledno vrijeme građani će kroz isti sustav imati pristup i privatnim uslugama za koje se odluče. Na primjer, u slučaju automobilske nesreće sustav će simultano obavještavati policiju te osiguranje građanina kao privatnu kompaniju koja je dostupna kroz sustav, a sve kako bi se građanima pružila brža, bolja i kompletnija usluga.
Drugi zanimljiv primjer je Malta, kod koje mogu izdvojiti nekoliko primjera korištenja umjetne inteligencije na kojima sam, zajedno s Microsoft timom, radila sa Vladom Malte. Jedan od njih je projekt za učinkovitije čišćenje gradskih površina korištenjem računalnog vida, a drugi primjer je korištenje automatske klasifikacije u komunikaciji građana s centralnom vladom, kako bi se na upite odgovorilo pravovremeno i na taj način se značajno smanjilo vrijeme čekanja na odgovor.
Tomislav Vračić odnedavno je imenovan za National Technology Officera pa je razgovor dobra prilika da objasni što ta pozicija podrazumijeva.
Nedavno ste imenovani na poziciju nacionalnog tehnološkog direktora u Microsoftu – što podrazumijeva to radno mjesto i kako pomažete klijentima?
Nacionalni tehnološki direktor jedinstvena je radna pozicija koju je stvorio Microsoft za podršku nacionalnim projektima u područjima poput kritične infrastrukture, digitalnog suvereniteta, digitalnog gospodarstva, nacionalnih podatkovnih strategija i strategija primjene umjetne inteligencije te općenito primjene novih tehnologija. Moje profesionalno iskustvo proizlazi iz gotovo 20 godina rada na reformama i upravljanju projektima razvoja e-uprave. Prije nego sam se pridružio Microsoftu, radio sam u državnom segmentu u Hrvatskoj na projektima financiranim iz Europske unije i međunarodnih fondova (Svjetska banka, Ujedinjeni narodi) te sam izgradio mnoga partnerstva s vladama i vladinim stručnjacima diljem svijeta (Austrija, Estonija, Latvija, Malta, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države itd). Nakon pridruživanja Microsoftu, imao sam priliku podržati vlade i organizacije u Estoniji, Latviji i mnogim drugim zemljama u izgradnji digitalne inovativne platforme za razvoj e-uprave, kao i korporativne IT arhitekture u skladu sa zakonskim okvirima kibernetičke sigurnosti i zaštite podataka. Moja trenutna uloga u Microsoftu je graditi mostove između tehnologije, poslovanja, gospodarstva, politike i društva te pridonijeti stvaranju povjerenja i odgovornom korištenju Microsoftove tehnologije. Također surađujem i s relevantnim savjetodavnim, industrijskim i regulatornim tijelima na području središnje i istočne Europe te na području Zajednice neovisnih država na pitanjima poput standardizacije, primjene najnovijih tehnologija, poslovne transformacije i s tim povezanim kulturnim i društvenim promjenama.
Kao savjetnike Vladama na pitanjima reformi uobičajeno je vidjeti međunarodne organizacije. Možete li objasniti kako Microsoft kao privatna kompanija može biti relevantan sugovornik vladama u pitanjima digitalne transformacije države?
Izvrsno pitanje. Javnost najčešće doživljava Microsoft kao tvrtku koja je proizvela operativni sustav Windows, uredske aplikacije Office i Dynamics te, naravno, zadnjih godina kao jednog od najvećih pružatelja usluga računarstva u oblaku putem Azure platforme. No, u ovom kontekstu, važno je napomenuti kako je Microsoft jedina tehnološka kompanija u svijetu koja ima AAA rejting. Imajući to u vidu, Microsoft je globalno prepoznat kao lider u digitalnoj transformaciji državne uprave jer projekte u kojima sudjelujemo ne procjenjujemo samo na temelju tehnologije koja će biti implementirana, nego i iz perspektive stvaranja pozitivnih ekonomskih i društvenih učinaka. Jedan od meni najdražih projekata je partnerstvo s Grčkom u kojoj je je nedavna odluka Microsofta da locira tri podatkovna centra u Grčkoj od strane globalnih rejting kompanija ocijenjena kao pozitivan učinak na sve veću privlačnost Grčke za strana ulaganja, što je posljedično rezultiralo podizanjem nacionalnog kreditnog rejtinga zemlje. Iz toga se jasno vidi koliko smo predani pomaganju vladama i državama u raznim transformacijskim projektima. Nadalje, iz brojnih projekata koje smo radili s lokalnim, regionalnim i nacionalnim vladama diljem svijeta, naučili smo da vlade stalno moraju balansirati između raznih unutarnjih i vanjskih izazova, poput najnovije pandemije uzrokovane koronavirusom, ali i sve većih izazova na području kibernetičke sigurnosti te posljedica prirodnih katastrofa poput poplava i potresa, koji smo mi nažalost nedavno doživjeli u Hrvatskoj. Naš izvršni direktor Satya Nadella nedavno je izjavio: „Vidjeli smo kako su se u dva mjeseca realizirali projekti planirani za implementaciju tijekom dvije ili više godina. Od povezivanja timova na daljinu i uspostave učenja na daljinu do pružanja krajnjih usluga, kao i usluga podrške korisnicima, do implementacije kritične infrastrukture u oblaku te podizanja kibernetičke sigurnosti – radimo zajedno s našim klijentima svaki dan kako bismo im pomogli da se prilagode i ostanu otvoreni za pružanje usluga u digitalnom svijetu.“ Kao što smo vidjeli posljednjih mjeseci, traženje tog balansa za vlade može biti iscrpljujuće i zbunjujuće, ali može biti i uzbudljivo. Uloga Microsofta ovdje je osnažiti vladine organizacije da postanu učinkovitije i pomoći im bolje optimizirati postojeće resurse koristeći modernu tehnologiju, pomoći im jače se povezati s građanima te osnažiti državne službenike da budu učinkovitiji i dati im vremena da se usredotoče na njihove osnovne zadatke. Rekao bih kako je pri tome iznimno važna razmjena znanja i učenja, kako među državnim službenicima i tijelima državne uprave, tako i između državnih uprava različitih zemalja, pri čemu je uloga Microsofta, kao globalno prisutne tvrtke, osnažiti i podržati takve procese.
Ratko Mutavdžić već niz godina surađuje s javnim sektorom u brojnim zemljama diljem središnje i istočne Europe, a posljednje dvije godine to čini u svojstvu Regional Technology Officera. Njegovo dugogodišnje iskustvo čini ga pravom osobom da izdvoji i zemlje iz regije koje mogu biti uzor Hrvatskoj po pitanju digitalizacije.
Zašto je digitalizacija važna za javni sektor, a zašto za građane?
Digitalizacija za javni sektor je bitna zbog građana, da malo prilagodim pitanje. Sve što država treba raditi jest osigurati bolji i kvalitetniji život građanima ili ga omogućiti kroz potpore organizacijama i tvrtkama. Bez digitalizacije danas nema usluge – no isto tako bez kvalitetne digitalizacije nema niti kvalitetne usluge. Jedna od bitnih odrednica digitalizacije javnog sektora je njegova automatizacija, odnosno smanjenje kompleksnosti birokratskog i ostalog sustava, omogućujući svima nama da živimo i radimo u jednostavnijem okruženju. Građane ovdje manje brine digitalizacija – ako sustav postoji (i ako je ispravno digitaliziran) građani će sigurno koristiti njegove usluge, za što imamo određene primjere. No pitanje digitalizacije nije samo transformacija postojećih procesa u „digitalne“ – tu je isto tako i pitanje optimizacije i poboljšanja, jer inače složenu uslugu pretvaramo u složenu digitalnu uslugu. Mislim da je pitanje važnosti već toliko puta pokrenuto da je dovoljno reći – idemo prestati pričati o tome je li važna i kako, već radimo na toj realizaciji što više i što brže.
U kojem segmentu digitalizacije Hrvatska zaslužuje pohvale?
Hrvatsko stanje digitalizacije je dobro opisano s EU Digital Economy and Society (DESI) indeksom gdje se kontinuirano nalazimo oko 19. ili 20. mjesta u EU. Tradicionalno dobro stojimo s ljudskim kapitalom, a loše na implementacijama digitalnih javnih usluga. Evidentno je da Hrvatska proizvodi odličan ljudski kapital na kojem tek ponekad kapitaliziramo, zahvaljujući privatnim inicijativama i poslovnim poduhvatima. Polako se poboljšavamo i po pitanju infrastrukture i usluga, ali to je još uvijek premalo i presporo – većina drugih zemalja to radi brže, uz veći udio privatnog sektora, s više hrabrosti i više eksperimenata.
Što se tiče javnih usluga, Hrvatska ima neke preduvjete odlično odrađene – kao što je, na primjer, sustav nacionalnih identiteta (NIAS) koji danas odlično funkcionira na federiranom principu, što znači da se možete prijavljivati na različite usluge države putem raznih vjerodajnica, i to otvara širinu uporabe različitih usluga. Isto tako, postoje pojedine usluge koje su bez problema široko zaživjele, poput e-recepata. No sve je to još uvijek premalo i nepovezano, a za dobar dio usluga bi se moglo razgovarati o kvaliteti i izvedbi. Najveći problemi su nam zastarjela infrastruktura i gotovo nikakvo otvaranje prema modernim tehnologijama, uz tradicionalno gomilanje zidova, računala, utičnica i ostale opreme koje većina ljudi i dalje smatra „informatizacijom“.
Koja zemlja iz regije Hrvatskoj može biti uzor na području digitalne transformacije?
Razne zemlje imaju razna kvalitetna rješenja javnog sektora, koja omogućuju građanima i organizacijama kvalitetniji život i poslovanje. Iako je Estonija otišla vrlo daleko u stvaranju uspješnih usluga i stalno su u potrazi u novim platformama i rješenjima, izdvojio bih Maltu kao zemlju koja nam je slična u smislu fokusa na sektor usluga i turizam. Malta je recentno snažno zakoračila prema modernim rješenjima i počela uvoditi rješenja koja se temelje na cloud tehnologijama – i trenutno je broj 1 u Europi po kvaliteti e-Government usluga. Osim izgradnje kvalitetnih usluga prema građanima, jako su orijentirani i na usluge kojima privlače nove, inovativne tehnološke kompanije u sektorima u kojima su tradicionalno jaki (na primjer gaming ili financijske usluge).
Hrvatska se može ugledati na zemlje poput Malte, Latvije ili Estonije – male zemlje koje moraju biti inovativne i koje se zbog toga brzo pozicioniraju kao vodeće zemlje u svijetu u digitalnoj javnoj upravi, ali i u smislu razmišljanja o konkurentnosti, inovacijama i digitalnim uslugama svih sektora. Javni sektor u tim zemljama razumije svoju ulogu u stvaranju nacionalne vrijednosti i gradi nacionalne platforme koje omogućuju organizacijama da razvijaju svoje poslovanje u digitalnoj domeni. Izgradnja elektroničkih usluga u tim zemljama je pitanje zajedničkog rada javnog i privatnog sektora s jasnim razumijevanjem što se želi postići, ali i nadasve u čemu se te zemlje mogu pozicionirati u Europskoj uniji i u svijetu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....