Istražili smo

Je li jesti zdravo uistinu skupo? ‘Naš obiteljski ručak košta 40 kuna, samo je jedna tajna‘

Nije tajna da voće, povrće i namirnice biljnog porijekla imaju blagotvoran učinak na naše tijelo i zdravlje, a pokazuje se da njihovo konzumiranje ima pozitivan utjecaj i na cijeli planet, ali i naše novčanike - kvalitetna prehrana nikada nam nije bila dostupnija
 Vasyl Dolmatov/iStock

Prosječni hrvatski ručak izgleda otprilike ovako: meso, najčešće svinjetina, pečeni krumpir i, pomalo zaboravljena, salata sa strane - uz nezaobilazni kruh od bijelog brašna. Riba se jede rijetko, voće konzumiramo ispod svakog prosjeka.
Glavni su to nalazi prvog nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije u Hrvatskoj koje je provela Hrvatska agencija za hranu, a rezultati su dostupni od 2018. godine.
pretilost u djece Zapanjuje podatak da svako treće dijete u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu ili je pretilo, a njih manje od pola konzumira voće barem jednom dnevno.
Kada kupujemo hranu, prvo na umu imamo cijenu, a tek onda hranjive vrijednosti, pokazali su to podaci Eurobarometra iz 2019. godine.
Brojna istraživanja mogu se svesti na isti zaključak - građani Hrvatske se baš i ne hrane zdravo.


Što je, zapravo, zdrava prehrana?
Najprihvaćenija je definicija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prema kojoj se radi o vrsti prehrane kojom se osigurava unos svih hranjivih tvari potrebnih za normalno funkcioniranje ljudskog organizma te ujedno pomaže u zaštiti od pothranjenosti, dijabetesa, srčanih bolesti, bolesti krvnih žila, moždanog udara i raka.
Zdrava prehrana podrazumijeva unos energije u ravnoteži s potrošnjom hrane i uključuje voće, povrće, mahunarke, orašaste plodove i cjelovite žitarice.
Utjecaj na zdravlje Uz to, iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu napominju i kako prednost uvijek treba dati sezonskim namirnicama, voću i povrću, a kada je riječ o masnoćama, preporučuje se veći unos nezasićenih (riba, orašasti plodovi, maslinovo ulje), a manji zasićenih (meso, maslac, sir, vrhnje, palmino ulje). Unos trans-masti (pečena i pržena hrana, grickalice, keksi, kolači, namazi) trebao bi biti ispod jedan posto dnevnog unosa kalorija.
Hrana je i lijek, tvrdi nutricionistica Mirela Marić, ali građani Hrvatske nažalost nisu dovoljno osviješteni kako jesti bolje.

image
Nutricionistica Mirela Marić
 
Damir Krajac/Cropix

- Zdravom prehranom ne utječemo samo na svoj izgled nego i na vlastito zdravlje. Najveći problem Hrvata jest to što iako nikada nismo jeli ‘zdravije’, imamo sve više problema upravo zbog nepridržavanja pravila balansirane prehrane - tvrdi nutricionistica Marić.


Zdravi obiteljski ručak za 40 kuna? Moguće je!


A jedna od omiljenih izlika nam je mitska visoka cijena zdravih namirnica. Odlučili smo to provjeriti iz prve ruke, sa Zagrepčankom Ivom Janeš (38), magistricom ekonomije i pobornicom zdrave plant based prehrane.

image
Iva Janeš
Privatna arhiva

- Zdrave namirnice nikada nisu bile dostupnije nego danas. Kada sam prije osam godina bila trudna, mogla sam pronaći biljno mlijeko samo jednog jedinog proizvođača i litra me koštala 18 kuna. Danas mogu naći na desetke vrsta, u svim trgovinama, a ne samo specijaliziranima, i to već za 10 kuna. Moja ‘luksuzna’ namirnica je dimljeni tofu čiji kilogram na sniženju košta oko 30 kuna. A to vam je dovoljno barem za tri obiteljska obroka - tvrdi Iva.
Primjera radi, jedan njezin ručak za tri osobe bio je saft s lećom, njokima od pira i salatom. Za pola kilograma njoki od pira izdvojila je 13 kuna jer ih nije stigla sama napraviti, 200 grama leće platila je 5 kuna, pola organske pasate stajalo ju je 5 kuna, koristila je mrkvu, tikvu, celer i zelenu salatu čiju je novčanu vrijednost procijenila na 12 kuna (kupuje veliku obiteljsku košaru povrća izravno od domaćih proizvođača za 100 kuna tjedno). Uračunala je i potrošene začine, oko 5 kuna.
Ručak za njezinu obitelj jučer je koštao 40 kuna. Za taj novac možete dobiti samo svinjetinu ili lošije komade piletine kako bi vam ostalo dovoljno novca za priloge i salatu.

Važnost zdravih, domaćih namirnica

- Iako se u mojoj obitelji sigurno najviše troši na hranu, poznajem mnogo onih slabije platežne moći koji se sasvim zdravo hrane. Potreban je klik u glavi, znanje o važnosti prehrane za cjelokupni organizam i onda sve ide samo od sebe. Jednom kada prestanete tražiti izlike, vidjet ćete da stvarno nije skupo. Moja preporuka je da se oslonite na heljdu, slanutak, bučine sjemenke, jabuke, orahe… namirnice koje rastu i kod nas. Zašto bi baš morali biti indijski oraščići ako mogu biti orasi iz naših vrtova? - zaključila je Iva. 
Iako se nije odrekao mesa, bivši profesionalni plivač, a danas uspješan konzultant Gordan Kožulj, sve više je sklon zamijeniti ga namirnicama biljnog porijekla.

image
Bivši profesionalni plivač, a danas konzultant, Gordan Kožulj
Davor Pongracic/Cropix

- Uravnotežena prehrana nisu samo organske namirnice koje znaju imati prenapuhanu cijenu. Za mene ona znači mnogo žitarica i voća, što stvarno ne mora biti preskupo. Zdravlje na stolu se sastoji od adekvatne kombinacije raznovrsnih nutrijenata, ja doručkujem dva puta, prije i poslije plivanja, i uvijek se radi o kombinaciji voća i žitarica. Što sam stariji, meso mi sve manje odgovara pa sam stalno u potrazi za kreativnim alternativama - tvrdi Gordan, i danas uzor mnogim sportašima i osobama koje paze na svoju prehranu.

"Bezmesni ponedjeljak"

Upravo je povremeno izbacivanje mesa s jelovnika ono što savjetuje sve više nutricionista i liječnika. U SAD-u je tako uveden termin "Meatless Monday" kako bi što više ljudi u novi tjedan ušlo bezmesnim jelovnikom. Zanimljivo je pogledati brojke koje su izračunali stručnjaci: kada bi svi Amerikanci samo jedan dan u tjednu prestali jesti meso, na njegovoj proizvodnji uštedjeli bi 100 milijardi galona vode i 70 milijuna galona nafte (što je dovoljno da se napuni rezervoar svakog automobila u Kanadi), produžili bi si život, smanjili medicinske troškove i prepolovili godišnji račun za namirnice.
Taj jedan dan u tjednu čini veliku razliku i može biti korak ka većoj promjeni. Meso zamijenite mahunarkama, grahom, lećom, ili tofuom te orašastim plodovima. Čak i ako nemate previše vremena, možete pronaći kvalitetan bezmesni obrok u restoranima, i to po povoljnoj cijeni. Dobar primjer je Ikea koja je nedavno napravila velik iskorak i predstavila novo ruho najpopularnijih okruglica na svijetu.


Vrijeme za zdravije i održivije navike


Od početka kolovoza se i u Hrvatskoj mogu pojesti biljne okruglice od proteina žutog graška, zobi, krumpira, luka i jabuke. Ikea na globalnoj razini godišnji prodaje više od milijardu mesnih okruglica, a sada im je želja potaknuti što veći broj kupaca da odaberu biljne, koje su strukturom i okusom vrlo slične mesnima, a koštaju jednako.

image
Daniel Hertzell

- Mi u tvrtki Ikea ne smatramo da bi zdravija hrana trebala biti skuplja. Štoviše, želimo potaknuti što veći broj ljudi na usvajanje zdravijih i održivijih navika i životnih stilova koje imaju pozitivan utjecaj na nas same, ali i planet. Zato smo upravo uveli biljne okruglice koje imaju okus i strukturu sličnu mesnima. Voljeli bismo da se svide mesoljupcima, a s obzirom na biljni sastav, pogodne su i za vegetarijance te fleksitarijance - kaže Dario Kraljić, voditelj Ikea Restorana u tvrtki Ikea Hrvatska.
Još je nešto važno u Ikea filozofiji proizvodnje hrane, a to je briga o okolišu.
- Prednost naših biljnih okruglica je i što njihovom proizvodnjom nastaje samo 4 posto stakleničkih plinova u odnosu na proizvodnju mesne verzije - kaže Kraljić.

image
U Ikei se od početka kolovoza mogu pojesti biljne okruglice
Ikea

Dobra vijest je da zdrava hrana u Hrvatskoj nije ništa skuplja od one koju obično svrstavamo u nezdravu - tako barem pokazuju statistički podaci. Državni zavod za statistiku na mjesečnoj razini objavljuje Indeks potrošačkih cijena koje najbolje pokazuju koliko uistinu stoji hrana u hrvatskim košaricama. Usporede li se cijene iz lipnja ove godine s cijenama iz 2015. godine, najmanje su poskupili slatkiši, džem i med, mlijeko, sir i jaja te povrće, a najviše voće, ulja i masti te meso. No, najvažnije namirnice još uvijek si je lako priuštiti jer su cjenovno dostupne.
Nutricionistica Mirela Marić ima savjet za sve one koji žele jesti zdravo, a ne potrošiti previše.
- Planirajte obroke i izbjegavajte kupovati hranu bogatu zasićenim masnoćama, sami pripremajte hranu i smanjite unos rafiniranih šećera koje biste obično kupovali kao dodatak ili zamjenu za planirane obroke - zaključuje Marić.


Sadržaj omogućila Ikea

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. listopad 2020 14:21