Kad poplave ili požari zaprijete, svaka minuta je važna: evo kako se hrvatski i europski spasilački timovi pripremaju za najgore

Vježba civilne zaštite

 /© Europska unija, 2026.

Požari, poplave i ekstremne vremenske nepogode sve češće ugrožavaju europske zemlje, a Hrvatska nije iznimka. No, dok javnost najčešće vidi spašavatelje kada katastrofa već nastupi, iza uspješnih intervencija stoje mjeseci tijekom kojih se hrvatske snage civilne zaštite zajedno s kolegama iz drugih europskih zemalja pripremaju, zajedno uvježbavaju i osposobljavaju za velike nesreće i katastrofe. Upravo je ta manje vidljiva strana civilne zaštite u fokusu nove EU kampanje „Djelujemo kao jedan: Priprema danas, za sigurnije sutra“, u kojoj važnu ulogu imaju i hrvatski spašavatelji. Ona građanima otkriva što se poduzima prije nego što katastrofa nastupi - od procjene rizika, planiranja i priprema do prekogranične suradnje - kako bi se zaštitili životi, zajednice i priroda.

Kako izgleda spašavanje ljudi iz poplavljenih područja kada istodobno moraju djelovati timovi iz različitih europskih zemalja? Koliko je važna međusobna koordinacija i što se događa kada katastrofa nadmaši mogućnosti jedne države?

image

Vježba civilne zaštite

/© Europska unija, 2026.

Hrvatski spašavatelji rame uz rame s europskim kolegama

Odgovore na ta pitanja u lipnju ove godine dalo je 250 europskih spašavatelja i stručnjaka okupljenih u Moldaviji na velikoj vježbi pripravnosti EU-a (MODEX). Među njima bilo je i 36 pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) te šest pripadnika Ravnateljstva civilne zaštite.

U scenariju katastrofalne poplave uvježbavali su spašavanje i evakuaciju stanovništva, ispumpavanje vode te osiguravanje pitke vode. Iako je riječ o simulaciji kriznih situacija, njezin je cilj itekako stvaran - osigurati da u trenutku kada se dogodi katastrofa spašavatelji mogu reagirati brzo, koordinirano i učinkovito.

Među sudionicima vježbe bio je i Petar Prpić iz HGSS-a, koji je predvodio hrvatski tim za spašavanje iz poplava pomoću čamaca.

image

Vježba civilne zaštite

/© Europska unija, 2026.

Njegovo iskustvo pokazuje zašto su međunarodne vježbe toliko važne. Kada se dogodi velika nesreća, nema vremena za upoznavanje timova, provjeravanje opreme ili usuglašavanje postupaka. Sve to mora biti dogovoreno i uvježbano mnogo ranije.

Zajedničkim treninzima spašavatelji iz različitih zemalja upoznaju način rada svojih kolega, razmjenjuju znanja i usklađuju postupke kako bi u stvarnoj kriznoj situaciji mogli funkcionirati kao jedan uigran tim.

„Ovdje predano radimo s drugim spašavateljima kako bismo, kada dođe do katastrofa, mogli spasiti živote“, istaknuo je Petar Prpić.

image

Petar Prpić

/© Europska unija, 2026.

Rekordni požari pokazuju potrebu za intenzivnijim aktivnostima pripravnosti

Koliko je takva pripravnost važna, najbolje pokazuju razmjeri prirodnih katastrofa koje posljednjih godina pogađaju Europu.

Nakon 2025., koja je zabilježena kao najgora godina šumskih požara u posljednja dva desetljeća, i 2026. donijela je iznimno zahtjevnu požarnu sezonu. Do jeseni je diljem Europe izgorjelo više od 669.000 hektara površine.

U gašenju jednog od najvećih ovogodišnjih požara kao dio europskog sustava civilne zaštite sudjelovala je i Hrvatska, koja je u kolovozu u Francusku poslala kanader i pripadnike svojih službi. Hrvatska u europskoj protupožarnoj floti rescEU sudjeluje s dva od ukupno 22 kanadera, koji se prema potrebi mogu uputiti u pomoć drugim državama.

No, europska solidarnost funkcionira u oba smjera. Kada je u srpnju velik požar zahvatio Korčulu, Hrvatska je aktivirala europsku Copernicusovu uslugu brzog kartiranja, koja je uz pomoć satelitskih snimki omogućila bržu procjenu opožarenog područja i nastale štete.

image

Vježba civilne zaštite

/© Europska unija, 2026.

Sada u hladnijim mjesecima u prvi plan ponovno dolazi i rizik od poplava. Osim što ugrožavaju ljudske živote, domove i infrastrukturu, poplave u EU-u uzrokuju procijenjenu gospodarsku štetu od 8,6 milijardi eura godišnje. Upravo zato prevencija, sustavi ranog upozoravanja i uvježbani timovi postaju jednako važni kao i sama intervencija.

Što se događa kada jedna država ne može sama odgovoriti na katastrofu?

Veliki požari, razorne poplave i druge prirodne nepogode često ne poznaju državne granice. Kada nacionalne službe ne mogu same odgovoriti na kriznu situaciju, pomoć se može zatražiti putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu.

Riječ je o europskom sustavu koji omogućuje brzo slanje spasilačkih timova, specijalizirane opreme i drugih resursa u pogođena područja. Od njegova uspostavljanja 2001. godine aktiviran je više od 900 puta, a obuhvaća i rescEU, europsku pričuvu za odgovor na katastrofe, u kojoj se nalaze protupožarni zrakoplovi, medicinska oprema i druga sredstva za hitne intervencije.

image

Vježba civilne zaštite

/© Europska unija, 2026.

Slanje pomoći koordinira Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) koji 24 sata dnevno prati krizne situacije i povezuje pogođenu zemlju s državama koje nude pomoć. U tome se oslanja i na Copernicusovu službu za upravljanje kriznim situacijama, koja uz pomoć satelitskih snimki i sustava ranog upozoravanja prati razvoj kriznih događaja te izrađuje karte pogođenih područja kao potporu službama na terenu.

Za jačanje kapaciteta država i njihove suradnje prije, tijekom i nakon katastrofa u proračunu EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu dodijeljeno je 3,6 milijardi eura. Ta ulaganja postaju sve važnija jer se Europa, uz prirodne nepogode, mora pripremati i za zdravstvene krize, velike prekide u opskrbi energijom, kibernetičke napade i druge sigurnosne prijetnje.

Jačanje civilne zaštite dio je i šire EU-ove Strategije za Uniju pripravnosti, usvojene 2025., kojoj je cilj bolje pripremiti ključne službe i građane za različite vrste kriza.

image

Vježba civilne zaštite

/© Europska unija, 2026.

Ljudi iza europske pripravnosti

Kako bi građanima približila sve ono što se događa prije nego što spasilačke službe krenu na intervenciju, Europska unija pokrenula je kampanju „Djelujemo kao jedan: Priprema danas, za sigurnije sutra“.

Kampanja, koju Odjel za civilnu zaštitu EU-a osim u Hrvatskoj provodi u još šest europskih zemalja, u prvi plan stavlja ljude čiji svakodnevni rad najčešće ostaje izvan očiju javnosti – spašavatelje, stručnjake za upravljanje krizama i timove koji zajednički planiraju odgovor na moguće katastrofe. Upravo rad tih ljudi želi se približiti građanima kako bi bolje razumjeli što sve prethodi odgovoru na izvanrednu situaciju. Zajedničke vježbe i pripreme međunarodnih timova konkretno pokazuju kako EU pomaže državama da budu spremnije te zašto je prekogranična suradnja toliko važna kada dođe do katastrofe.

S posebnim naglaskom na poplave, kampanja želi pokazati da sigurnost ne počinje tek dolaskom spašavatelja na teren. Ona se gradi mnogo ranije - procjenom rizika, razmjenom informacija, obukama i zajedničkim vježbama.

Više informacija o kampanji „Djelujemo kao jedan“, koja je dio šire inicijative Europske komisije „Zaštitimo ono što je važno“, dostupno je na: https://ec.europa.eu/stories/we-act-as-one/index_hr.html

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. studeni 2026 09:52