Karike i prilike: Hrvatski lanci vrijednosti i dobave

Strateški segmenti globalnih lanaca vrijednosti, od ponude, potražnje i preferencija potrošača do tehnologije i relevantne regulative, stalno se mijenjaju, a preslagivanja su se, uslijed pandemije i nestabilnosti uzrokovane ratnim zbivanjima u Europi, posljednjih nekoliko godina dodatno ubrzala. Zbog navedenih izazova od domaćih se izvozno orijentiranih tvrtki koje, uz par iznimki, karakterizira prosječno visoka starost te slab interes za povezivanje u klastere, mreže vrijednosti i lance unutar iste industrije, očekuju veća fleksibilnost, agilnost i inovativnost u poslovanju, ulaganja u vrhunske tehnologije i inovacije, povezivanje unutar djelatnosti, diverzifikacija u ponudi te novi poslovni modeli.

Kako bi odgovorila na pitanje kako plasirati postojeće proizvode na nova tržišta, odnosno kako razviti nove proizvode za postojeća tržišta Hrvatska gospodarska komora je u suradnji sa Svjetskom bankom radila na projektu koji uključuje pristup povezivanja kroz neformalne klastere i njihovu ulogu u globalnim lancima vrijednosti naziva Inicijativa konkurentnosti klastera. Upravo će rezultati ovog projekta, koji je uključivao sektore definirane hrvatskom Strategijom pametne specijalizacije za EU, biti ključna tema konferencije Hrvatske gospodarske komore Kako preživjeti krizu u lancima vrijednosti?, koja će biti održana 4. svibnja u zagrebačkoj Laubi. Cilj konferencije je postaviti temelje za novi put koji predstoji kroz definiranje novih strateških segmenata, ali i pomoći hrvatskom gospodarstvu da napravi mentalnu promjenu koja je potrebna za brži napredak, a koja uključuje prilagodljivo, agilno i fleksibilno poslovanje spremno odgovoriti na sve izazove.

Što su to lanci vrijednosti?

Lanac vrijednosti je put kojim se u nekoj specifičnoj industriji isporučuje proizvod krajnjem kupcu i gdje svaki sljedeći korak predstavlja dodanu vrijednost koju kupci žele platiti. S internacionalizacijom poslovanja početkom devedesetih uveo se pojam globalnih lanaca vrijednosti, gdje je uočeno da su se pojedine faze u lancima raspoređivale geografski po raznim lokacijama, kako bi se vrijednost maksimizirala, a troškovi minimizirali. Najveću dodanu vrijednost u globalnim lancima vrijednosti imaju istraživanje na početku, odnosno prodaja i post-prodaja na kraju lanca, dok sama proizvodnja, koja se nalazi na sredini lanca, ima najmanju dodanu vrijednost.

Međutim, hrvatski je izvoz duže vremena išao dobro poznatom stazom postojećih, starih proizvoda i usluga za postojeća, stara tržišta u industrijama nižih tehnologija, dok bi za značajniji iskorak i sustizanje konkurencije hrvatsko gospodarstvo trebalo smjelije i hrabrije zakoračiti u segmente novih proizvoda za nova tržišta, tzv. diversifikacijom u poslovnim modelima. Jedino na taj način hrvatske tvrtke mogu postati uspješan sudionik globalnih lanaca vrijednosti kojeg karakteriziraju kvalitetni proizvodi uz isporuku na vrijeme te fokus na istraživanje i razvoj, fleksibilnost i inovativnost.

Prilike za domaće gospodarstvo i preduvjeti koje je potrebno osigurati kako bi se te prilike i iskoristile

Pandemija bolesti COVID-19 otkrila je svu krhkost globalnih lanaca vrijednosti. Outsourcing, offshoring i „vitki“ proizvodni sustavi s niskim zalihama učinili su europsko gospodarstvo ranjivim na poremećaje i nedostatke lanaca opskrbe. Trenutačni izazovi su vezani uz međunarodni transport, neusklađenost ponude i potražnje, općenito održivost međunarodne trgovine i usklađenost zakonodavstva s lancima opskrbe na europskoj razini.

Stoga će se u sklopu konferencije, uz sudjelovanje domaćih i inozemnih stručnjaka, ali i kroz predavanje znamenitog svjetskog futurologa, nastojati istražiti prilike koje hrvatski izvoz ima te kroz dvije panel rasprave ponuditi odgovor na pitanje koje je preduvjete potrebno osigurati kako bi se te prilike i iskoristile.

Fokus prvog panela naziva Kriza je prilika: Budućnost lanaca vrijednosti i dobave bit će na tome kako Hrvatska, kao malo i otvoreno tržište, koristi moguće prilike za jačanje izvoznih kapaciteta i internacionalizaciju svojih industrija.

Povezivanjem s međunarodnim lancima dobave mala i srednja poduzeća, naime, mogu napraviti prvi korak uspinjanja u lancima vrijednosti, što im, kroz prelijevanje i prijenos znanja, često omogućuje i pristup aktivnostima i zadacima veće dodane vrijednosti. Tvrtke koje su dio globalnih ili regionalnih lanaca vrijednosti obično pokazuju visoku razinu inovativnosti, veću učinkovitost i povećanu produktivnost. No, uz veću povezanost dolazi i do veće složenosti, što nije lak iskorak.

Stoga će panelisti drugog panela naziva Inovativnost i hrabrost: Kako „pametno“ internacionalizirati domaću industriju nastojati ponuditi odgovor na pitanje kako Hrvatska u novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije planira, kroz specijalizaciju i industrijsku tranziciju, „opremiti“ i pripremiti tvrtke za internacionalizaciju.

Više informacija o konferenciji kao i formular za prijavu dostupni su na internetskoj stranici hgk.hr.