Svijet možda ulazi u ono što ekonomisti vole nazvati ‘savršenom olujom‘. Kombinacija geopolitičke napetosti, energetske neizvjesnosti, snažnih inflatornih trendova i dramatičnog rasta troškova zaduživanja ugrožavaju niz nacionalnih gospodarstava, ali i globalnu ekonomiju. Planetarna recesija je na pomolu, i to u situaciju kada je jasno da niz visokozaduženih zemalja u razvoju neće izdržati daljnje jačanje dolara, kao i rast kamatnjaka. Europa je napunila skladišta plina, diverzificirala dobavu nafte, te može relativno mirno čekati zimu 2022/2023., ali je nejasno kako će izdržati onu sljedeću, nakon što se skladišta isprazne. Oštro je to upozorenje katarskog ministra energetike Saada al-Kaabija, koji tmurno poručuje EU da bi sljedeća godina mogla biti puno teža ako ruski plin ponovo ne krene iz Rusije prema Europi. Još je manje izvjesno mogu li visokozadužene europske nacije izdržati galopiranje rasta prinosa na državne obveznice. Višak mračnih prognoza i nervozni pesimizam postaju problemi sami za sebe. Koliko su realni? Ugledni ekonomist Nourel Roubini, koji je precizno predvidio krizu 2008., u novoj knjizi ‘Megaprijetnje‘ zaključuje da će se čovječanstvo suočiti s ‘majkom svih dužničkih kriza‘ jer je omjer zbrojenih privatnih i javnih dugova premašio 350 posto BDP-a. Ukratko, ne pretjerujemo kako kažemo da su svijet, pa tako i Hrvatska, suočeni s najtežim izazovima bez presedana od Drugog svjetskog rata. Nabujali rizici različitih vrsta usložnjavaju jedni druge; uz rast cijena i nestašica postaje dramatičnija (i obrnuto), a uz inflaciju centralne banke moraju dizati kamate, što pak sve prezadužene građane, poduzeća i države gura prema litici s koje se pada u pakao bankrota. Ako pak ne zaustavite inflaciju, raste rizik recesije uz još drastičnija poskupljenja, što je vjerojatno najgora moguća varijanta. Sve ovo što smo nabrojali traži neke odgovore, kako na globalnoj tako i europskoj te hrvatskoj razini. Razlog je to za organizaciju konferencije „Izazovi hrvatske industrije 2022/2023.“ koja će se održati 24. listopada, na kojoj ćemo raspraviti što donosioci odluka u privatnom i javnom sektoru mogu učiniti u jednoj maloj i otvorenoj ekonomiji inače vrlo osjetljivoj na vanjske šokove.
Uvodni okvir o financijskoj situaciji i perspektivama javnih financija trebao bi dati ministar financija Marko Primorac, dok će glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber održati uvodnu prezentaciju u kojoj će oslikati ključne probleme s kojima se suočavaju hrvatski menadžeri te ukazati na moguća rješenja, ali i možebitne posljedice.
Problematiku ‘Izazova bez presedana‘ proći ćemo kroz dva okrugla stola.
Na prvom panelu postavit ćemo niz načelnih pitanja oko izazova hrvatskog gospodarstva; od prepoznavanja rizika, preko ocjene mogućih makro i mikro mjera do rasprava o tome kako što sigurnije premostiti probleme koji su se donedavno čini nezamislivima. Na prvom panelu – ‘Kako odgovoriti izazovima bez presedana‘ - svoje viđenje rješenja ponudit će nam Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe, zatim, Pavao Vujnovac – vlasnik i predsjednik Uprave PPD kao i Energia naturalis grupe, te predsjednik Uprave Vindije, Nenad Klepač.
Glavni ekonomist HGK, Goran Šaravanja, prezentacijom će nakon prvog panela publici osigurati širi uvid u makroekonomske horizonte koji predodređuju uvjete poslovanja u 2022/2023., dok će na drugoj panel raspravi – ‘Era neizvjesnosti – rizici, prilagodbe i prilike‘ fokus razgovora biti nešto više usmjeren prema konkretnim recentnim iskustvima hrvatskih kompanija, kao i viđenjima konkretnih rješenja njihovih lidera. Na drugoj panel raspravi sudjeluju Ivan Petriček - predsjednik Uprave TŽV Gredelj, Gordan Kolak - predsjednik Uprave Končara te Hrvoje Kekez – predsjednik Uprave Đuro Đaković grupe.