Lagane plastične vrećice za nošenje poznaje svaka osoba koja obavlja dnevnu nabavku namirnica u trgovini. Neki koriste košare, neki platnene torbe, ali nekad je upravo najbolji izbor lagana plastična vrećica. Često zbog hrane koja bi mogla procuriti iz vrećica od drugih materijala ili ne želimo da dolazi u doticaj s površinom torbe koju ne peremo svakodnevno. Nakon što prenesemo stvari, takva vrećica, koju se nepravedno naziva jednokratnom, često posluži za razvrstavanje otpada ili bacanje smeća ili za neku treću svrhu. Da su takve vrećice i u praksi doista jednokratne, ne bi vjerojatno svako kućanstvo u Hrvatskoj imalo ladicu koja služi isključivo sakupljanju vrećica ili vrećicu za vrećice u smočnici.
Plastične vrećice doista treba koristiti štedljivo, jednako kao što ne treba bespotrebno bacati ni druge vrste vrećica i torbi. No, ne postoji razlog za zabranu laganih plastičnih vrećica za nošenje. Zabranu njihovog stavljanja na tržište predviđa Nacrt prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom, koji je u postupku javne rasprave do 13. prosinca 2020.
„Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na neodgovorno ponašanje pojedinaca. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britaniji odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada.
Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta.“ – ističe Romeo Deša, bivši član Društva za plastiku i gumu, dodajući da bi se umjesto zabrane mogla uvesti obveza ugradnje reciklata u novu plastičnu vrećicu. Time bi se potaknuo i razvio cijeli novi sustav prerade otpada, a ljudi bi se savjesnije odnosili prema ambalažnom otpadu.
Tokom epidemije koronavirusa, neke od država su ukinule dotadašnju zabranu korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda. Pokazalo se kako višekratni proizvodi, prije svega tekstilne vrećice, mogu zadržavati štetne mikrobe na sebi i prenositi ih površinama na koje se odlažu. Istraživanje Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje dokazuje da su najbolji izbor jednokratna vrećica od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a potom polipropilenska (PP) višekratna torba. Papirnata vrećica bi se morala iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. To je teško s obzirom na njenu trajnost, a proizvodnja papira ima i bitno lošiji utjecaj na ekotoksičnost (emisije toksičnih tvari). Jednako tako, torbu od organskog pamuka morali biste nositi barem 20 000 puta da bi se „opravdala“ njena proizvodnja.
Plastika nije savršeni materijal, ali je optimalan u mnogim slučajevima i nužno će se koristiti i dalje. Između ostalog, današnje plastične vrećice koriste 70 posto manje plastike nego što se koristilo za njihovu proizvodnju prije 20 godina. Da bismo sve zamijenili alternativnim materijalima, neizbježna bi bila proizvodnja ogromnih količina CO2 i drugih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, uz visoku cijenu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....