Hrvatski logistički i transportni sektor prolazi kroz značajne strukturne promjene. U prvih šest mjeseci ove godine cestovni prijevoz robe pao je 5,1 posto, dok je željeznički porastao 6,4 posto. To upućuje na sve važniju ulogu željeznice u prijevozu tereta, a očekuje se da će se taj trend nastaviti do 2030.
„Hrvatska je proteklih godina napravila velik iskorak u razvoju prometne infrastrukture, dovršetkom niza strateških projekata, ali i pokretanjem novih investicija. Pri završetku smo Istarskog ipsilona u punom profilu i čvora Matulji, nastavljamo s realizacijom autoceste A7 do Žute Lokve, a u tijeku je i postupak javne nabave za autocestu prema Dubrovniku, čime će autocestovna mreža u Hrvatskoj biti u potpunosti dovršena,“ ističe potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Cilj hrvatske logistike je ostvariti što veći dio dodane vrijednosti u domaćem gospodarstvu, umjesto da Hrvatska bude samo tranzitna točka kroz koju roba prolazi. Preduvjet je modernizacija željeznice.
Ministar Butković ističe da je trenutno u tijeku najveći investicijski ciklus modernizacije željeznice, vrijedan gotovo 6 milijardi eura. U listopadu je potpisan ugovor vrijedan oko 900 milijuna eura za rekonstrukciju pruge Dugo Selo – Novska i izgradnju drugog kolosijeka, dok se priprema i nizinska pruga prema Rijeci, strateški projekt vrijedan više od 2,5 milijarde eura, ključan za razvoj logistike i povezivanje Jadrana sa srednjom Europom.
Puni potencijal Luke Rijeka
U tom kontekstu posebno je važan razvoj Luke Rijeka i terminala Rijeka Gateway. Najveći potencijal rasta očekuje se na tržištima Mađarske, Austrije, Slovačke, Češke i južne Njemačke. No, Rijeka ima priliku postati i važna ulazna točka za robu s Dalekog istoka, uz prednost kraćeg pomorskog putovanja u odnosu na pojedine sjevernoeuropske luke.
Prema studiji predstavljenoj u HGK, riječka luka i povezane djelatnosti do 2040. mogle bi generirati između 2,44 i 3,3 milijarde eura ekonomske vrijednosti. Domaće građevinske, logističke, špediterske i ICT kompanije mogle bi zadržati između 40 i 50 posto ukupnog ekonomskog učinka, uz potencijal od oko 2.500 novih radnih mjesta.
„Za ostvarivanje višeg scenarija nužna su dodatna ulaganja u prometnu infrastrukturu, logističko-distribucijske centre u zaleđu luke te digitalno povezivanje svih sudionika logističkog lanca. Razvoj zona poput Kukuljanova i Miklavije omogućio bi da se roba u Hrvatskoj ne samo pretovaruje nego i skladišti, pakira, prerađuje i distribuira na nova tržišta,“ poručuje predsjednik Udruženja otpremništva i logistike HGK Petar Šimić, ističući da je nedavno održana konferencija HGK Dan logistike i transporta stvorila okvir za daljnje prioritete djelovanja HGK po pitanju ovog sektora.
Za HGK cilj je kroz suradnju s relevantnim institucijama i gospodarstvom zagovarati jačanje konkurentnosti Luke Rijeka, bolje iskorištavanje lučkih i terminalskih kapaciteta te razvoj željezničke povezanosti s europskim prometnim koridorima. HGK će kroz Radnu skupinu za unaprjeđenje uvozno-izvoznih procesa, u suradnji s Carinskom upravom i Državnim inspektoratom, raditi na uklanjanju administrativnih prepreka i pojednostavljenju carinskih i inspekcijskih procedura. Fokus je povećanje broja fitosanitarnih i carinskih inspektora u Luci Rijeka, ubrzanje laboratorijske obrade uzoraka i unapređenje graničnih procedura, uključujući prijelaz Tovarnik–Šid. Prioriteti su i pojednostavljenje zapošljavanja radnika iz trećih zemalja te razvoj programa obrazovanja i prekvalifikacija za rad s novim tehnologijama. U suradnji s gospodarstvom HGK će poticati primjenu umjetne inteligencije za predviđanje potražnje i učinkovitije upravljanje lancima opskrbe.
„Nastavljamo stvarati prilike i osiguravati platforme za povezivanje hrvatskih gospodarstvenika s međunarodnim partnerima, osobito iz srednje Europe, olakšavajući pristup novim tržištima i uključivanje domaćih tvrtki u međunarodne logističke tokove,“ ističe Šimić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....