Prema podacima Eurostata za 2025., stopa zamjene mirovine u Hrvatskoj iznosi 37 posto. U praksi to znači da prosječna mirovina pokriva nešto više od trećine plaće na koju je radnik naviknuo pred kraj radnog vijeka. Mirovinski sustav obavlja svoju ulogu i pruža temelj sigurnosti, no demografska slika 21. stoljeća otvara pitanje koje je sve teže zaobići: treba li državna mirovina biti jedini izvor prihoda u starosti ili se uz nju isplati graditi i vlastiti, paralelni plan.
Model međugeneracijske solidarnosti postavljen je još u Njemačkoj 1880-ih, u demografski bitno drugačije doba. Počiva na jednostavnoj logici – radnici danas financiraju umirovljenike koji su radili prije njih. Da bi model kvalitetno funkcionirao, mora biti znatno više onih koji uplaćuju nego onih koji primaju.
Sve manje radnika na jednog umirovljenika
Prema podacima HZMO-a, u Hrvatskoj danas na jednog umirovljenika dolazi 1,4 zaposlena.
Isti pritisak osjećaju gospodarstva diljem razvijenog svijeta: prema analizi OECD-a, omjer radnika i umirovljenika u razvijenim je zemljama pao s 5:1, koliko je iznosio kad su baby-boom generacije ulazile na tržište rada, na otprilike 3:1 danas, uz projekcije daljnjeg pada. U Hrvatskoj to ide prema 1,1.
Starenje stanovništva i niži natalitet jednako pritišću sustave od Berlina do Tokija. Dio odgovora na problematiku kod nas nosi drugi mirovinski stup, sustav individualne kapitalizirane štednje u koji se izdvaja 5 posto bruto plaće i u kojem uplaćeni novac pripada pojedincu, na njegovo ime. Osmišljen je kao nadopuna prvome, a ne kao njegova zamjena. Međutim, i dalje imamo stopu zamjene od 37 posto – usporedbe radi, u Španjolskoj iznosi 81 posto, u Italiji 80, a u Grčkoj 77 posto – pa ostaje pitanje što i kako možemo samostalno graditi povrh tog temelja.
Zemlje koje su trend prepoznale ranije
Zemlje se sve češće okreću rješenju koje građanima omogućuje da kroz tržište kapitala i investiranje sami izgrade dodatnu financijsku sigurnost za starost. Državna mirovina pritom ostaje temeljni okvir.
Koliko je taj problem osviješten, vidljivo je u brojkama. Prema istraživanju FINRA Foundationa iz 2024., u Sjedinjenim Američkim Državama oko 33 posto kućanstava samostalno ulaže u dionice i ETF-ove izvan obveznih mirovinskih shema. U Njemačkoj, prema podacima Deutsches Aktieninstituta za 2025., u dionice, fondove ili ETF-ove ulaže oko 20 posto građana. U Hrvatskoj je, prema podacima Eurobarometra, udio onih koji samostalno ulažu oko 4 posto. Razlika manje govori o bogatstvu građana, a više o tome da je u tim zemljama problem visine mirovine osviješten kao nešto što pojedinac može preuzeti u svoje ruke.
Alat koji je taj zaokret omogućio najširem krugu ljudi je ETF štedni plan, automatizirana mjesečna uplata u ETF ili portfelj ETF-ova. Prema studiji extraETF-a za 2026., broj aktivnih ETF štednih planova u kontinentalnoj Europi porastao je sa 7,6 milijuna krajem 2023. na 15,1 milijun krajem 2025. I u Hrvatskoj je krenulo osvještavanje da je moguće kroz radni vijek graditi vlastiti dodatak za mirovinu. Genius by InterCapital vidi takve pomake i u Hrvatskoj, prvenstveno na broju korisnika koji se u posljednjih godinu i pol utrostručio, a velikim su dijelom za to zaslužni upravo ETF portfelji za mirovinu.
Smjer prepoznaju i institucije: Europska komisija pokrenula je u ožujku 2025. inicijativu Savings and Investment Union, kojom se gradi okvir za lakše usmjeravanje štednje u dugoročna ulaganja, a Njemačka od 2027. uvodi privatni mirovinski račun temeljen na tržištu kapitala, uz državne poticaje. Hrvatska takav institucionalni okvir još nema, ali jedan važan dio već postoji – dobit od ulaganja duljeg od dvije godine u Hrvatskoj ne podliježe oporezivanju.
Vrijeme je važnije od iznosa uplata
Uvriježeno je mišljenje da za investiranje za mirovinu trebaju veliki iznosi. Presudni su, međutim, dosljednost i vrijeme, resurs koji se ne može nadoknaditi naknadno. Vrijeme radi kroz mehanizam zvan složeno ukamaćivanje – koncept u kojem zarada s vremenom počinje stvarati novu zaradu. Efekt je slabo izražen na početku, ali nakon dva ili tri desetljeća većina prinosa može dolaziti upravo od ukamaćivanja.
Prema podacima NYU Sterna, indeks S&P 500 ostvario je u posljednjih 30 godina prosječno oko 10 posto godišnje. Ako se tim podacima poslužimo za ilustraciju investicije – uz takav prinos i uplatu od 100 eura mjesečno, tko krene s 25 godina kroz četiri desetljeća uplati 48.000 eura, a portfelj naraste na otprilike 632.000 eura.
Tko na isti način krene tek s 45 godina, kroz dva desetljeća uplati 24.000 eura i dođe do oko 75.000 eura. Tu iznimnu razliku u prinosu stvara vrijeme, a ne visina uplate, jer između ta dva ishoda stoji svega 24.000 eura razlike u uplatama. Riječ je o ilustrativnim izračunima koji služe prikazu efekta složene kamatne stope, a ne stvarnoj investiciji; prošli prinosi nisu jamstvo budućih.
Samostalno ili uz profesionalnu pomoć
Samostalno ulaganje na prvi pogled djeluje jednostavno, no u praksi traži istraživanje velikog broja ETF-ova, razumijevanje razlika između akumulacijskih i distribucijskih fondova, redovit rebalans portfelja i, ono najteže, disciplinu da se zbog emocionalne reakcije ne proda u trenutku pada tržišta.
Za one koji uz posao i obitelj za to nemaju vremena ili se time ni ne žele aktivno baviti, razvijen je jednostavniji način – robosavjetnik. To je automatizirani sustav u kojem profesionalno upravljanje portfeljem vodi stručni tim, uz podršku moderne tehnologije.
Genius by InterCapital aplikacija je prvi hrvatski robosavjetnik, a iza njega stoji tim InterCapital Digital Wealth Managementa, koji se upravljanjem imovinom profesionalno bavi već 25 godina.
Stručni tim na temelju znanja, iskustva na tržištu i aktualnih informacija oblikuje strategije i upravlja njima kroz cijelo razdoblje ulaganja, dok Genius algoritam optimizira svaki portfelj prema profilu rizika pojedinog klijenta. Korisnik odgovori na nekoliko pitanja kako bi se izgradio personalizirani investicijski profil, nakon čega aplikacija strukturira globalno diverzificirani ETF portfelj, raspoređuje uplate i provodi automatski rebalans.
Ulaganje kroz Genius ETF START uslugu kreće od 50 eura, uplate nisu obavezne, rebalans se provodi bez potrebe da klijent prati tržište i obavlja transakcije, a investirani kapital nije zaključan niti postoje izlazne naknade, pa je novac dostupan u svakom trenutku.
Onima koji žele pomoć pri raspoređivanju ušteđevine ili odabiru odgovarajuće kombinacije usluga na raspolaganju su i osobni razgovori sa stručnim timom, zasad još bez naknade, uživo ili putem Zooma. Termin možete dogovoriti ovdje.
Tko želi krenuti, treba odrediti mjesečni iznos koji ne opterećuje budžet, postaviti trajni nalog ako želi i dati novcu vrijeme da raste. Državni sustav pritom ostaje temelj i nastavlja obavljati svoju ulogu, a sve iznad toga – svaki građanin može graditi sam.
Isprobajte Genius i pokrenite vlastiti ETF portfelj za mirovinu, a aplikaciju možete preuzeti na Google Play (Android) i App Store (iOS).
Imovinom upravlja InterCapital Digital Wealth Management, dio Interkapital grupe. Radi se o reguliranoj instituciji, pod nadzorom HANFA-e, regulatora hrvatskog financijskog tržišta. Vrijednost vaše imovine te ostvareni prinos ovisi o duljini ulaganja te o kretanjima tržišta. Zato su oscilacije oko očekivanog prinosa normalne (i očekivane), te ulaganje može dovesti do gubitka. Povijesni prinosi nisu jamstvo budućih prinosa.
Trenutna tržišna vrijednost vašeg ulaganja do iznosa 20.000,00 EUR dodatno je osigurana od strane Fonda za zaštitu ulagatelja, osnovanog temeljem Zakona o tržištu kapitala i upravljanog od strane SKDD-a, reguliranim od strane HANFA-e. Osiguranje se primjenjuje na trenutnu vrijednost imovine klijenta, ne na moguće promjene vrijednosti.
Dobit od investicije dulje od 2 godine ne podliježe oporezivanju. Za ulaganja kraća od 2 godine oporezivanje dobiti je usporedivo s oporezivanjem kamate na oročeni depozit u bankama.
Ovo je promidžbeni sadržaj. Pažljivo se informirajte o usluzi i pročitajte ugovornu dokumentaciju dostupnu u aplikaciji. Prije donošenja konačne odluke o ulaganju, potrebno je upoznati se sa Prospektom i pravilima ETF-a, te Dokumentom s ključnim informacijama. Značajni rizici kojima je fond izložen su kamatni rizik, valutni rizik, kreditni rizik, rizik koncentracije i rizik likvidnosti. Detaljan opis svih rizika kojima je fond izložen naveden je u Prospektu Fonda u dijelu „Rizici“.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....