Nacionalna kampanja za mentalno zdravlje ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE

U Hrvatskoj od depresije boluje 400.000 ljudi. Prekinimo šutnju!
Prof.dr. sc. Alma Mihaljević Peleš, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, izv. prof. dr. sc. Martina Rojnić Kuzman, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a, Zagreb, prof.dr. sc. Igor Filip čić, ravnatelj Klinike za psihijatriju ”Sveti Ivan” u Jankomiru, doc.dr. sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče, Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija
U Hrvatskoj od depresije boluje 400.000 ljudi. Prekinimo šutnju!

S obzirom na to da je depresija je veliki javnozdravstveni problem, po sebno je važno o njoj govoriti u vrijeme pandemije, ali i nakon razornih potresa koji su pogodili Hrvatsku, a kako bi se podigla svijest o ovom problemu i prekinula šutnja koja se gomila, osmišljena je Nacionalna kampanja za mentalno zdravlje ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE Hrvatskog psihijatrijskog društva i Udruge za prevenciju depresije i suicida Životna linija.

Smirivanjem pandemije, psihijatrijska struka, nažalost, očekuje još veći broj oboljelih od ovog psihičkog poremećaja, ali i porast suicida, kojeg, prema sadašnjim podacima, godišnje počini između 600 i 700 ljudi. U nacionalnoj kampanji ČUJEM TE #ISPOD POVRŠINE sudjeluju hrvatski eminentni stručnjaci, koji su analizirali podatke recentnog istraživanja na online panelu. Sudionici panela su: prof.dr. sc. Alma Mihaljević Peleš, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC a Zagreb, izv. prof. dr. sc. Martina Rojnić Kuzman, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC a Zagreb, prof.dr. sc. Igor Filipčić, ravnatelj Klinike za psihijatriju "Sveti Ivan" u Jankomiru, doc.dr. sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče te Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija.

Kako je istaknuto na panelu, u Hrvatskoj svake godine između 600 i 700 ljudi poč ini suicid, što je velika i alarmantna brojka. I stodobno, stručnjaci su naglasili da je depresija izlječiva bolest, ali je ključno na vrijeme je prepoznati te što prije započeti s liječenjem. Depresija, osim lošeg raspoloženja i umora, podrazumijeva i radnu i socijalnu disfunkcionalnost te je riječ o bolesti koja neće proći sama od sebe, zbog čega zahtijeva profesionalni pristup i liječenje. Anksioznost je prvi znak da nešto nije u redu i ona je predvorje depresije istaknula je tijekom panela prof.dr. sc. Alma Mihaljević Peleš.

image
Nacionalna kampanja ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE

U praksi je, nažalost, nemoguće predvidjeti koje slike depresije će završiti suicidom, što je istaknula doc.dr. sc. Petrana Brečić.

Kada bismo to mogli predvidjeti, stopa suicida bi bila znatno niža. U prosjeku deset do petnaest posto ljudi s depresijom skonča svoj život počinjenjem suicida, dok se istodobno smatra da čak osamdeset posto oboljelih od depresije ima suicidalne misli rekla je doc.dr. sc. Brečić dodajući da nitko nije imun na depresiju te da je pogrešno vjerovati kako netko tko ima naizgled „sretan život“ i ne može biti depresivan, s obzirom na to da je riječ o bolesti koja pogađa sve slojeve društva i ljude svih živo tnih dobi.

Iskustva iz prve ruke iznio je i Tin Pongrac, čija udruga pomaže ljudima koji se bore s depresijom, kao i njihovim obiteljima, a rade i na prevenciji suicida. S obzirom na značajno povećan broj pacijenata koji se bore s depresijom, a kako bi se izbjegle najteže i najtragičnije posljedice, Pongrac ističe značaj osnivanja Nacionalnog centra za prevenciju suicida u Hrvatskoj.

Prof.dr. Igor Filipčić, ravnatelj Klinike za psihijatriju “Sveti Ivan” u Jankomiru kaže da se u slučaju depresije radi o globalnom problemu, koji u Europi pogađa čak 44 milijuna ljudi. Ključno je znati da su anksioznost i depresija bolesti koje se mogu liječiti. Ako se ljudi obrate na vrijeme, i ako liječenje traje dovoljno dugo, učinkovitost je velika. Jednako tako, depresije se povezuju i s drugim kroničnim bolestima, poput koronarnih bolesti, dijabetesa, karcinoma, epilepsije... Kod ljudi s tim bolestima anksiozni i depresivni poremećaji se javljaju znatno više nego u ostatku populacije rekao je prof.dr. sc. Filipčić.

image
Nacionalna kampanja ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE

O najnovijem istraživanju Hrvatskog psihijatrijskog društva govorila je izv.prof.dr. sc. Martina Rojnić Kuzman istaknuvši da su rezultati istraživanja pokazali pad socijalne podrške ljudima sa psihičkim problemima, kao i pad podrške obitelji te otpornosti organizma. Veliki problem je i stigmatizacija. Upravo je stigma jedan od ključnih faktora kod liječenja. Ljudi sa psihičkim bolestima žive u prosjeku dvadeset godina kraće od ostatka populacije, a to je velikim dijelom posljedica stigmatizacije zaključila je izv. prof. dr. sc. Rojnić Kuzman.

Za više informacija o ovoj društveno važnoj i sve aktualnijoj temi pogledajte na panelu na poveznici.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. siječanj 2026 07:40