HANZA HUB panel na temu poslovne klime i stranih investicija zamišljen je kao mjesto javne diskusije o izazovima razvoja kvalitetne investicijske politike, artikulaciji ključnih problema u tom sektoru, predlaganju adekvantih rješenja tih problema, te promociji najboljih primjera sinergije javnih politika, ekonomskih interesa i poduzetničkih incijativa u svrhu postizanja šireg društvenog interesa.
U online panelu koji možete pogledati na portalu Novac.hr u subotu 26. rujna od 14 sati, sudjeluju:
Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Anton Kliman, saborski zastupnik HDZ-a
Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastik
Vuk Vuković, ekonomski analitičar
Moderator panela je Gojko Drljača, kolumnist Jutarnjeg lista.
Neka od pitanja koja će biti adresirana u panelu su:
Kako figurira Hrvatska na međunarodnoj i regionalnoj investicijskoj mapi?
Koji su ključni uzroci trenutne razine investicijske aktivnosti u Hrvatskoj?
Kako konkurira Hrvatska kao investicijska destinacija po pitanju politike poreznih i neporeznih davanja?
Gdje su locirani najveći potencijali za poboljšanje poslovne klime?
U kojim sektorima i zašto Hrvatska može biti privlačna investicijska destinacija?
Što investitori podrazumijevaju pod sintagmom "investor friendly"?
Kakve investicije u svojim strateškim planovima preferiraju kreatori ekonomske politike?
Globalna pandemija koronavirusa svijet je pogurnula u najtežu gospodarsku krizu od Velike depresije, a mnoge kompanije i države gurnula u teške ekonomske probleme. Ipak, dok će financijski minusi s vremenom biti pokriveni, izvjesno je kako će ova kriza - kao i sve prije nje - u globalnoj ekonomiji izazvati neke trajnije promjene. Jedan od tih novih trendova svakako je i povratak dijela proizvodnih,industrijskih kapaciteta iz država Dalekog istoka na lokacije znatno bliže domicilnim tržištima velikih međunarodnih kompanija.
Taj koncept, poznat i pod engleskim nazivom “re-shoring”, sve je aktualniji u promišljanjima europskih političkih i gospodarskih decision makera. O potrebi povećanja europskog gospodarskog suvereniteta na taj način tijekom proteklih mjeseci, među ostalim, govorili su i njemačka kancelarka Angela Merkel te francuski predsjednik Emmanuel Macron, dok je europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton čak ustvrdio da je “globalizacija otišla predaleko”, pozivajući na jačanje europskih proizvodnih kapaciteta u strateški važnim industrijama kao što su farmaceutika, IT tehnologija i automatika.
Utoliko, moguće je da Europskoj uniji u predstojećem razdoblju predstoji značajan ciklus investicija u nove proizvodne i uslužne djelatnosti visoke dodane vrijednosti, dodatno potaknut i znatnim sredstvima omogućenim kroz Plan oporavka Europske komisije.
Za centralnu i jugoistočnu Europu takav scenarij predstavlja značajnu priliku, posebno s obzirom da istraživanja pokazuju kako je značajan dio "reshore" ulaganja u Europi tijekom proteklih desetak godina završio upravo u toj regiji. Za Hrvatsku, koju je taj investicijski val uvelike zaobišao, ta perspektiva sluši tek kao simbolički otkucaj sata na pet do dvanaest za provedbu reformi koje bi omogućile rast poslovne konkurentnosti i bolju poziciju na regionalnoj investicijskoj mapi.
Iako je bruto iznos izravnih stranih ulaganj u Hrvatsku tijekom proteklih godina rastao, a lani dosegnuo iznos od 1,2 milijarde eura, važno je primjetiti kako se radi tek od 30 posto razine postignute 2008. godine - zadnje prije izbijanja globalne financijske krize.
Temeljem tih iskustava, logična je bojazan da bi ova aktualna korona recesija dugoročno mogla srušiti investicijske aktivnosti u Hrvatskoj, posebno s obzirom na uznemirujući trend dezinvesticija nekih postojećih ulagača.
Činjenica da se u razmaku od nekoliko mjeseci u domaćoj javnosti prvo pojavila objavila povlačenja mljekarske industrije Meggle, a potom i spekulacije o gašenju jedine domaće tvornice cigareta u Kanfanaru, jasan je indikator kako neaktivnost u provođenjeu mjera poboljšanja poslovne klime, konkurentnosti ekonomije te rasterećenja financijskih i birokratskih opterećenja poslovanju u bliskoj budućnosti ne bi samo dovela do neuspjeha u privlačenju novih investicija, već i do ozbiljne destrukcije postojeće domaće industrijske baze, te konzekventne ekonomske regresije.
Rezervirajte svoje vrijeme i pratite online panel na portalu Novac.hr u subotu 26. rujna od 14 sati.