Dvadeset godina, 78 nagrađenih znanstvenica i jedna trajna misija: prepoznati, podržati i učiniti vidljivijima žene koje svojim radom oblikuju budućnost znanosti. Nacionalni program L‘Oréal – UNESCO „Za žene u znanosti“ ove je godine obilježio svoju 20. obljetnicu u Hrvatskoj, potvrđujući status jednog od najvažnijih programa potpore mladim znanstvenicama na pragu stjecanja doktorata iz područja prirodnih znanosti, uključujući i interdisciplinarna područja.
Program koji u Hrvatskoj provode L‘Oréal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija, uz pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i potporu Rektorskog zbora RH, tijekom dva desetljeća postao je mnogo više od priznanja. Za brojne je znanstvenice bio poticaj za daljnji rad, potvrda vrijednosti njihova istraživanja i važan trenutak vidljivosti u karijeri koja se često gradi tiho, predano i daleko od očiju javnosti.
Ovogodišnje dobitnice priznanja predstavljene su na svečanoj ceremoniji održanoj u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, gdje je obilježena i jubilarna obljetnica programa. Priznanja su dodijeljena četirima mladim znanstvenicama koje dolaze iz različitih područja, od kemije i geologije do fizike i dentalne medicine, no povezuje ih ista želja da uz pomoć znanosti odgovore na stvarne izazove suvremenog društva.
Mia Mesić: znanstvenica koja razvija održivije materijale budućnosti
Mia Mesić je magistra kemije zaposlena na Institutu Ruđer Bošković gdje se bavi razvojem novih materijala za primjenu u tehnologijama koje nas svakodnevno okružuju. U središtu njezina istraživanja nalazi se jedan od važnih izazova suvremene znanosti: kako razviti nove, netoksične i ekološki prihvatljivije materijale koji bi mogli zamijeniti one koji danas sadrže olovo.
Njezina doktorska disertacija usmjerena je na pripravu i istraživanje tankih filmova molekulskih feroelektrika temeljenih na bicikličkim aminima. Riječ je o materijalima koji bi u budućnosti mogli imati važnu ulogu u razvoju mikroelektroničkih uređaja i memorijskih sustava, ali na održiviji i sigurniji način. Kroz istraživanje Mia proučava kako uvjeti priprave i metode depozicije utječu na morfologiju i kristalni rast tankih filmova, što je ključno za njihovu buduću primjenu u tehnologiji.
„Posebno mi je drago što ovaj program daje vidljivost ženama koje se bave znanstvenim istraživanjima. Nadam se da će inspirirati brojne djevojčice i djevojke da krenu putem znanosti.“
Iako se danas bavi kompleksnim materijalima, njezin put prema znanosti počeo je mnogo jednostavnije: znatiželjom, logičkim zadacima i igrom. Kao djevojčica nije zamišljala da će postati znanstvenica, nego je htjela biti odvjetnica i direktorica, kasnije čak DJ ili producentica. No ljubav prema razmišljanju, slaganju, povezivanju i rješavanju problema pratila ju je odmalena. Dok su se druge djevojčice igrale barbikama, Mia je radije slagala LEGO kockice, puzzle i memory, a s djedom matematičarom rješavala zadatke.
Odrasla je u Puli, gdje djetinjstvo pamti po igri na košarkaškim i nogometnim terenima, osmišljavanju novih igara i građenju kućica od paleta s djecom iz susjedstva. Prve uspomene koje danas povezuje s kemijom bile su neobične i vrlo životne: od vodikovog peroksida kojim je liječnica riješila problem s letećim mravom u uhu, do kupanja u ljubičastoj otopini kalijeva permanganata tijekom vodenih kozica. Ključan poticaj dala joj je profesorica kemije u srednjoj školi, čiji su je predanost i način predavanja nadahnuli da i sama krene znanstvenim putem.
Danas iza sebe ima više znanstvenih radova, sudjelovanja na konferencijama, međunarodna usavršavanja, među ostalim na Karlsruhe Institute of Technology, te aktivan doprinos nastavi i akademskoj zajednici.
Mia svoj znanstveni put želi nastaviti i nakon doktorata. Planira se dodatno usavršavati u inozemstvu, prikupiti nova znanja i iskustva, a zatim ih jednoga dana donijeti natrag u sredinu iz koje je krenula.
Nikolina Račić: od kolača od blata do istraživanja kvalitete zraka i tla
Nikolina Račić, magistra geologije, radi u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, u području analize i izvještavanja podataka o kvaliteti zraka, a od 2025. godine zaposlena je i kao istraživačica u The Lisbon Councilu u Bruxellesu, gdje sudjeluje u pisanju i provedbi europskih znanstvenih projekata.
U svom doktorskom istraživanju bavi se prostorno-vremenskom analizom i određivanjem izvora policikličkih aromatskih ugljikovodika i metala u lebdećim česticama i tlu, primjenjujući napredne statističke metode i metode strojnog učenja. Cilj njezina rada je bolje razumjeti kako se onečišćujuće tvari kreću i mijenjaju u urbanom okolišu, osobito na području grada Zagreba, te kako ta saznanja mogu pomoći u oblikovanju učinkovitijih strategija za zaštitu okoliša i javnog zdravlja.
Važnost njezina istraživanja je u tome što proučava tvari koje mogu imati ozbiljan utjecaj na ljudsko zdravlje, uključujući povećan rizik od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti te toksične, genotoksične i kancerogene učinke. Njezin rad tako povezuje geologiju, okoliš, podatke i javno zdravlje, pokazujući koliko suvremena znanost sve češće traži interdisciplinarni pristup.
„Ova nagrada pružila mi je predivno iskustvo približavanja znanosti i vlastitog rada javnosti, kao i priliku za upoznavanje ljudi koji dijele istu strast i želju za uspjehom. Ujedno mi je potvrda da su višegodišnji trud i rad prepoznati i vidljivi.“
Nikolina se za svijet oko sebe zanimala još kao djevojčica. Željela je razumjeti kako je nastao, a jedno je vrijeme maštala i o proučavanju vulkana. Odrastanje na selu u Bosni dodatno ju je povezalo s prirodom: dani su joj bili ispunjeni igrom na otvorenom, vožnjom bicikla, branjem voća i povrća iz bakinog vrta i, kako sama kaže, pravljenjem kolača od blata. Danas se čini da su upravo ti najraniji dodiri s tlom, prirodom i okolišem bili početak priče o budućoj geologinji.
Tijekom srednje škole počela ju je zanimati speleologija, a presudan trenutak dogodio se gotovo slučajno: susret s profesorom s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, obilazak zbirke minerala i upoznavanje svijeta geologije otvorili su joj novi profesionalni put. Uz doktorski rad, Nikolina djeluje i kao konzultantica kroz vlastiti obrt Mind Craft te sudjeluje u europskim znanstvenim projektima. Svoju budućnost i dalje vidi u znanosti i istraživanju, s jasnom željom da znanje koje razvija doprinese boljem razumijevanju okoliša u kojem živimo.
Rafaela Radičić: fizika, nanočestice i rješenja za čišći okoliš
Rafaela Radičić je doktorica znanosti iz područja fizike kondenzirane materije. U svom doktorskom radu, koji je radila na Institutu za fiziku u Zagrebu, bavila se razvojem metode sinteze dvokomponentnih nanočestica i njihovom primjenom u fotokatalizi i polimerima.
U fokusu njezina istraživanja bile su nanočestice koje mogu doprinijeti razvoju učinkovitijih i okolišno prihvatljivijih rješenja, osobito u području pročišćavanja voda i poboljšanja svojstava polimernih materijala. Poseban naglasak stavila je na sintezu ZnO-Ag heterospojeva i istraživanje njihova fotokatalitičkog mehanizma pod vidljivim zračenjem. Njezin rad tako spaja napredne materijale, fiziku, kemiju i zaštitu okoliša.
Znanost ju je privlačila odmalena, i to ne samo jedno područje. Zanimale su je biologija, kemija, arheologija i meteorologija, sve što uključuje istraživanje, razumijevanje i otkrivanje novih stvari. U početku je maštala da će postati astrofizičarka, no tijekom studija pronašla je smjer koji je prirodno spojio njezine interese za fiziku, kemiju, biologiju i okoliš. Upravo ju je završni rad usmjerio prema laboratoriju, znanstvenom radu i istraživanju pročišćavanja otpadnih voda.
„Ova nagrada mi zaista puno znači jer je prepoznat sav trud i rad koje sam godinama ulagala u svoje istraživanje i doktorat. Jako sam sretna i zahvalna za dobivenu nagradu koja mi daje dodatnu motivaciju za daljnji znanstveni rad.“
Kao djevojčica voljela se igrati škole. Lutke su joj bile učenici, a ona je vodila imenik i dijelila ocjene. Sa sestrom je gradila kartonske utvrde, pokazivala maštu, znatiželju i potrebu da stalno nešto stvara. Danas za sebe kaže da je „ozbiljno neozbiljna“, dok je obitelj opisuje kao brbljavu, radišnu, pametnu i ekstrovertiranu osobu. Upravo joj je ta otvorenost često bila prednost u znanosti, gdje razgovori, suradnje i nova poznanstva mogu otvoriti vrata budućim projektima.
Rafaela iza sebe ima brojne znanstvene radove, izlaganja na domaćim i međunarodnim skupovima, pozvana predavanja, sudjelovanje u znanstvenim projektima te međunarodna iskustva na Institutu Jožef Stefan u Ljubljani i GREMI Institutu u Orléansu.
Nakon doktorata nastavila je poslijedoktorsko usavršavanje na Institutu Jožef Stefan u Ljubljani, a dugoročno želi nastaviti raditi u Hrvatskoj. S istom znatiželjom i otvorenošću koje je prate od djetinjstva, Rafaela svoj znanstveni put nastavlja dalje.
Anđelina Šekelja Mašić: stomatologija kao spoj medicine, preciznosti i umjetnosti
Anđelina Šekelja Mašić, doktorica dentalne medicine, zaposlena je u Domu zdravlja Zagreb-istok, a doktorsku disertaciju izrađuje na Zavodu za parodontologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svom istraživanju bavi se suvremenim mogućnostima liječenja višestrukih gingivalnih recesija, odnosno povlačenja zubnog mesa, ispitujući učinak hijaluronske kiseline u kombinaciji s kirurškim postupkom koronalno pomaknutog režnja.
Njezino istraživanje važno je jer povezuje kliničku stomatologiju, regenerativne metode liječenja i kvalitetu života pacijenata. Osim objektivnih kliničkih parametara, u radu se prate i ishodi koje prijavljuju sami pacijenti, uključujući utjecaj oralnog zdravlja na kvalitetu života te razinu boli nakon zahvata. Time Anđelinin rad pokazuje kako znanstveno istraživanje u dentalnoj medicini nije usmjereno samo na terapijski ishod, nego i na iskustvo, oporavak i svakodnevni život pacijenta.
„Ova nagrada za mene predstavlja potvrdu da se trud, predanost i ustrajnost uvijek isplate te da netko to prepoznaje. Posebno sam sretna i zahvalna što ovu nagradu dijelim s tri izvanredne žene iz različitih područja, kao i na prilici da upoznam vrijedne i inspirativne ljude koji stoje iza cijelog projekta.”
Još odmalena zanimali su je anatomija i ljudsko tijelo, a dugo se dvoumila između medicine i stomatologije. Upravo je u stomatologiji pronašla ono što ju je najviše privlačilo: spoj medicine, umjetnosti, preciznosti i manualnog rada. Danas joj najveće zadovoljstvo pruža činjenica da svojim radom ljudima može vratiti ne samo zdravlje i funkciju, nego i izgled, samopouzdanje i kvalitetu života.
Kao djevojčica voljela je čitati enciklopedije, smišljati maštovite igre i brinuti se o kućnim ljubimcima. Tijekom školovanja posebno su je potaknuli profesori fizike i kemije, a zatim i biologije, kroz koju je dodatno razvila interes za ljudsko tijelo i rad rukama. Kada je upisala stomatologiju, kroz klinički rad shvatila je da ne želi samo usvajati znanje, nego ga i propitivati, istraživati i mijenjati.
U dosadašnjoj karijeri radila je u privatnim i javnim zdravstvenim ustanovama, bila voditeljica Hitne stomatološke službe za grad Zagreb, sudjelovala u organizaciji studentskih kongresa i radionica te održavala predavanja s naglaskom na parodontologiju i regenerativne metode liječenja. Aktivno sudjeluje i na domaćim i međunarodnim kongresima, a među važnijim istupima ističe se njezino predavanje na kongresu EuroPerio 2025., gdje je bila jedna od najmlađih sudionica.
Za sebe kaže da je prije svega uporna. Upravo joj ta upornost pomaže da ne odustaje ni kada je teško, a svoj znanstveni i profesionalni put nastavlja s jasnom željom za daljnjim usavršavanjem i specijalizacijom.
Znanost koja počinje znatiželjom
Ovogodišnje dobitnice Nacionalnog programa L‘Oréal – UNESCO „Za žene u znanosti“ pokazuju koliko znanstveni putevi mogu biti različiti. Neki počinju u laboratoriju, neki u školskim učionicama, neki u igri s lego kockicama, kartonskim utvrdama ili enciklopedijama. No ono što ih povezuje jest znatiželja, predanost i želja da znanje pretvore u konkretan doprinos društvu.
Dvadeset godina nakon pokretanja programa u Hrvatskoj, ovo priznanje nastavlja podsjećati da iza svakog znanstvenog uspjeha stoje godine rada, podrške, mentorstva i ustrajnosti. A priče Mije, Nikoline, Rafaele i Anđeline pokazuju da budućnost znanosti ne oblikuju samo velika otkrića, nego i ljudi koji imaju hrabrosti postavljati pitanja, tražiti odgovore i nastaviti dalje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....